Nervoza ruske elite zbog "Izvještaja o Kremlju"

Sedam dana je ostalo do dana kada će izvještaj biti predat Kongresu. Ruska vlada i predsjednik su "već odavno preduzeli mjere predostrožnosti", kazao je porptarol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov u jednom intervjuu u nedjelju. Rusku spoljnu politiku će podržati narod i pokušaj da se ona 'pritiskom na elite' promijeni će propasti, složio se s njim još istog dana ruski ministar spoljnih poslova, Sergej Lavrov.

Tempirana bomba u predizbornoj kampanji

Rusija već nedjeljama nagađa šta stoji u tzv. 'Izvještaju o Kremlju', koji bi američka vlada trebalo da preda Kongresu 29. januara. I mediji podgrijavaju situaciju. Kada je Kongres u ljeto 2017. usvojio zakon o sankcijama protiv svojih protivnika: Rusije, Irana i Sjeverne Koreje, zakonodavac je time u jednom dijelu Rusije aktivirao tempiranu bombu. A najkasnije 180 dana nakon potpisivanja zakona, ministar finansija treba da za to zaduženoj Komisiji pri Kongresu preda izvještaj. Rok, namjerno ili ne, ističe usred kampanje za predsjedničke izbore u Rusiji. Trenutni vladar Kremlja bi u martu mogao da bude po četvrti put izabran za predsjednika Rusije. A izvještaj se odnosi na elite koje su mu do sada bile vjerne.

Imena, bogatstvo, rodbina

Zakon o sankcijama je dijelom odgovor Vašingtona na postupke Rusije u Ukrajini, a još više zbog pokušaja miješanja u američku izbornu kampanju 2016. godine, što Moskva poriče. 'Izvještaj o Kremlju' bi mogao da prevaziđe sve što je do sada izašlo na vidjelo u spirali sankcija između SAD i Rusije od aneksije Krima. Cjelokupna ruska elita bi trebalo da bude osvijetljena i pomno navedena prema blizini Kremlju i vrijednosti imovine. Kriterijumi su veoma uopšteno formulisani. Radi se o oligarsima, visokim državnim službenicima svih nivoa moći kao i šefovima državnih preduzeća. Takođe, radi se o njihovom bogatstvu, poslovima i rodbini - roditeljima, suprugama, djeci i braći i sestrama.

Ovim nisu pogođene samo sadašnje elite bliske Kremlju, već i nekadašnji predstavnici. Osim toga će biti opisane veze ovih Rusa sa top branšama američke privrede a biće i procijenjen efekat mogućih sankcija. Jedan dio izvještaja bi trebalo da bude dostupan javnosti a jedan ne.   

Upozorenje na 'Panama Papers'

U Rusiji se trenutno nagađa koja imena bi mogla da se nađu na listi. Neki ruski mediji govore o 50 oligarha plus njihovi srodnici, čime se broj penje na 300 osoba. Drugi izvori govore čak o desetini hiljada pogođenih.

Daniel Frieder iz američkog Think-Tanka Atlantsko vijeće je mišljenja da lista ne bi trebalo da bude mnogo dugačka. "Ne radi se tu o bogatim Rusima već o onima koji imaju veze s Putinom", kazao je Frieder koji je ranije kao diplomata u Stejt departmentu koordinisao politiku sankcija. "Putinovi unutrašnji krugovi i njegove poslovne veze će biti javno predstavljene i on to ne može spriječiti."

Friedov kolega iz Atlantskog vijeća, američki ekonomski stručnjak Anders Aslund je uvjeren da se na listi neće naći samo oligarsi protiv kojih su sankcije već na snazi, već će biti i novih imena. Aslund pominje čak dvije nove grupe. Tu bi mogli da se nađu i oni koji 'čuvaju novac za Putina', kao na primjer njegov prijatelj iz vremena kada je bio u Sankt Peterburgu, čelista Sergej Roldugin. Njegovo do sada nepoznato bogatstvo vrijedno više milijardi otkriveno je objavljivanjem 'Panama Papersa'.

Kraj jedne ere?

Izvještaj će raširiti nezadovoljstvo i sumnju, uvjerena je renomirana moskovska ekspertkinja za spoljnu politiku, Lilia Ševcova. No, ona ne očekuje da će oligarsi ustati protiv Putina. 'Izvještaj o Kremlju' okončava "čitavu jednu geopolitičku eru, stvaranu posljednjih 20 godina", pri čemu su ruske elite bile istovremneo "integrisane u Zapad i protiv Zapada". "Ovaj model je funkcionisao tako što se novac pravio u Rusiji a na Zapadu trošio uz pomoć lobističkih struktura", kaže Ševcova. Samo će to sada biti teže. Izvještaj je osnova, kaže ona, za novu američku politiku zastrašivanja protiv Rusije.

Daniel Fried smatra da bi 'Izvještaj o Kremlju', iako ne predviđa sankcije, mogao da izazove nove poteškoće. "Vjerujem da će Izvještaj služiti tome da se poveća vjerovatnoća da se u budućnosti može završiti na toj listi. A to može da vodi i problemu imidža, ako zapadni preduzetnici i banke budu i dalje sarađivali s ovim ljudima."

Dilema ruskih elita

A koliko ozbiljno Moskva gleda na razvoj događaja, Anders Alsund između ostalog u tom kontekstu tvrdi da se Putin protekle godine sastao sa vodećim biznismenima u septembru i u decembru, dok se po pravilu sa njima sastajao samo jednom - na kraju godine. Osim toga prva runda je bila mnogo brojnija nego obično. Druga naznaka, koja ukazuje na nervozu ruskih elita, jeste najnoviji porast zahtjeva za dozvolom boravka ruskih biznismena na Malti, zemlji članici EU.

Izgleda da je dio ruskih elita u dilemi. Vratiti novac iz inostranstva u Rusiju i sačuvati ga tako od sankcija ili obratno, pobjeći na Zapad. Procjene ruskih i zapadnih poslovnih krugova su da se događa i jedno i drugo.

No, u stvarnosti nisu samo ruske elite te koje bi mogle biti pogođene novim američkim sankcijama. Vašington ne isključuje da će, između ostalog, postupati oštrije protiv ruskih proizvođača oružja. Moćna Alfa banka je nedavno najavila da s obzirom na sankcije neće više poslovati sa takvim preduzetnicima. Sudeći po medijskim natpisima, ruska vlada upravo radi na osnivanju ruske državne banke, kako bi zaštitila industriju oružja od sankcija. To su dakle te mjere predostrožnosti i rizici o kojima je govorio Putinov portparol Peskov.