Tresla se gora, rodio se miš?

Novinari bi rado objavili neka imena vlasnika fiktivnih firmi, odnosno firmi koje se sastoje od jednog poštanskog sandučića. Ali nisu imali dokaze za konkretne ilegalne radnje. To je i predmet kritike, koja dolazi od strane advokata, finansijskih eksperata, ali ljudi iz medija. U stručnom magazinu "Meedia" objavljeno je na primjer da se radi o "upitnim rezultatima" novinarskih istraživanja.

Finansijski ekspert Dirk Müller u razgovoru za Deutsche Welle kaže: "Decenijama znamo da postoje fiktivne firme. Znamo i da je Panama, kao tipičan primjer, sjedište takvih firmi. Gdje je tu onda iznenađenje?" Müller dovodi u pitanje "veliki skandal" i postavlja odlučujuće pitanje: "Istinski zanimljivo pitanje je ko nije na listi a ne ko jeste."Upada u oči da se radi o imenima iz regiona i zemalja, koje stoje na "politički drugoj strani", o osobama iz Kine, Rusije, arapskog svijeta. "Ali, gdje su velika imena iz Amerike? Da li su dokumenti, prije objavljivanja, optimirani uklanjanjem nekih imena?

Objektivno novinarstvo?

Müllera zabrinjava i što je Međunarodni konzorcij za istraživačko novinarstvo - ICIJ ("International Consortium of Investigative Journalists"), koji je uključen u cijelu priču oko Panamskih dokumenata, preko američke neprofitne organizacije "Center for Public Integrity" finansiran između ostalog i od strane Soroševe "Open Society Foundation". "Ova grupa je u prošlosti uvijek bila predmet razgovora zbog jednostranog izvještavanja ali i zato što je slijedila političke interese", rekao je Müller. Organizacija novinara je i sama priznala da je filtrirala samo ona imena, koja stoje na listi sankcija UN-a. Müller se dakle pita "Zašto se ciljano sortiraju određeni ljudi? Zašto se ne uzimaju u obzir svi? Zašto postoji interes da se Putin, čije se ime uopšte ne pojavljuje, dovodi u vezu sa Panamskim dokumentima?

Za ovo se veže i Craig Murray. Bivši britanski ambasador u Uzbekistanu u izjavi grupe novinara koja je istraživala ova dokumenta da će dosta materijala ostati povjerljivo vidi "diplomatsku licemjernost".

Pseudo-Skandal ?

"Mnogo buke ni oko čega!". To je ono čega se plaši austrijski ministar finansijskih poslova Hans Jörg Schelling, ukazujući da postojanje fiktivnih firmi ne spada automatski u organizovani kriminal. Mjere koje su poreski legalne ne smiju se miješati sa kriminalnim radnjama", kaže Schelling.

I optužbe panamske vlade da se radi o ciljanom klevetanju i ocrnjavanju zemlje utoliko su razumljive što u samoj Evropi i dalje postoje poreske oaze, na koje bi se moralo gledati kritički. Luksemburg, Irska, Malta, Kanarski otoci (Jersey) ili Nizozemska privlače klijente ogromnim poreskim povlasticama. Isto važi i za američke države Delaware, Nevadu i Wyoming, što možda i može poslužiti za objašnjenje zbog čega poznati Amerikanci nisu toliko prisutni u Panami sa fiktivnim firmama.

I Michael Fuchs, poslanik i zamjenik šefa kluba poslanika CDU/CSU u Bundestagu upozorio je na opasnost od "ishitrenog skandalizovanja". Predsjednik Saveza poreskih platiša Reiner Holznagel je istakao da posjedovanje prividne firme, koja se sastoji od jednog poštanskog sandučeta, nije kažnjivo.

Članovi grupe novinara koja je istraživala Panamske dokumente su i sami naglasili da najprije važi načelo po kojem su svi nevini dok im se ne dokaže krivica. Advokat njemačkog vozača Formule 1 Nike Rosberga (Nico Rosberg) saopštio je da razlog postojanja firmi - ne samo u Panami već i na britanskim Djevičanskim ostrvima - leži isključivo u pitanjima pravnog jamstva i pravne odgovornosti za firmu." Po riječima Rosbergovog advokata tu nije riječ o poreskim pitanjima već o tome da se međunarodno djeluje. Rosberg živi u Monaku i tamo je obavezan da plaća porez.

Mnoge banke ne osporavaju svoje učešće u posredovanju tzv. offshore-koncepata. Njemačka banka - Deutsche Bank i Hamburška privatna banka Berenberg potvrdili su poslovanje sa fiktivnim firmama i naglasili da je to u skladu sa zakonom. "Gdje je tu skandal?", pitaju se bankari koji kažu da neće više davati takve sporne usluge.

Još ništa nije dokazano

Ovog momenta se skandal sa "Panamskim dokumentima", kako se čini, sastoji samo od navodnih kriminalnih aktivnosti fiktivnih firmi. Još ništa međutim nije dokazano. Stoga kritičari ovih otkrića postavljaju pitanje, šta novinari dalje namjeravaju da poduzmu. Iz redova Saveza za istraživačko novinarstvo se u intervjuima moglo čuti da je glavni zadatak novinara bio samo objavjivanje podataka. A da je sve ostalo stvar državnih tužilaštava i poreskih institucija.

A oni moraju, kaže Carl Dolan, direktor EU-ureda organizacije za borbu protiv korupcije "Transparency International", imati dobre dokaze. Pronaći takve dokaze bi moglo uspjeti samo u izuzetno rijetkim slučajevima, izjavio je Dolan za Euronews.

Advokatska kancelarija "Mossack Fonseca", koja se dovodi u vezu sa "Panamskim dokumentima", kaže da može dokazati da fiktivne firme, osnovane uz njeno posredstvo, nisu korištene za utaju poreza, pranje novca ili druge kriminalne svrhe. Ako većini vlasnika fiktivnih firmi uspije da dokažu da nisu obavljali nikakve ilegalne poslove, već da su samo nemoralno izbjegavali da plate porez, onda objavljivanje "Panamskih dokumenata" neće imati naknadne posljedice, kažu finansijski eksperti vodećih Advokatskih kancelarija, specijalizovanih za poreska pitanja. Možda je istinski skandal u dvostrukom moralu međunarodne politike, koja se ne bori odlučno protiv poreskih oaza.