1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PrivredaGlobal

Samo četiri radna dana uz punu plaću

Insa Wrede
2. novembar 2024

45 poduzeća u Njemačkoj su sudjelovala u eksperimentu: još samo 4 radna dana tjedno, ali uz istu plaću. Znanstvena analiza je utvrdila zanimljive i ne sasvim očekivane rezultate.

https://p.dw.com/p/4mUpd
Brojevi na kalendaru. Broj 15 je zaokružen crvenom bojom.
Pažljivo birani radni daniFoto: Vladimir Voronin - Fotolia.com

Zapravo se takvo istraživanje planiralo provesti još prije dvije godine, ali tada nije bilo dovoljno firmi koje su željele učestvovati u eksperimentu. I u ovom, koji je od početka ove godine provela savjetodavna firma Intraprenör u saradnji s udrugom 4 Day Week Global, nije sve išlo glatko: dvije firme su prekinule s eksperimentom, a dvije nisu stvarno smanjile radno vrijeme zaposlenicima, pa su isključene iz vrednovanja, tako da je na kraju ostala 41 firma.

Marika Platz sa Sveučilišta u Münsteru, koje je učestvovalo u vrednovanju ovog eksperimenta, objašnjava da su same firme mogle odlučiti kako će smanjiti radno vrijeme svojih zaposlenih: neki su smanjili više, neki za manje od 10%, i zapravo samo u 85% firmi koje su učestvovale zaposlenici su radili 4, a ne 5 dana sedmično uz punu plaću.

Znanstvena voditeljica istraživanja, Julia Backmann, kaže da se nisu oslanjali samo na izjave zaposlenih, već su pratili i fiziološke podatke – otkucaje srca, nivo aktivnosti i kvalitet sna. Uzimani su i uzorci kose, koji također pokazuju koliko je osoba bila pod stresom.

Još i bolje nego duže

Na slici je žena koja sjedi za radnim stolom, oslonjena na ruku, gledajući u mobitel s umornim izrazom lica. Ispred nje su laptop, bilježnica i stolna lampa. U pozadini se vidi svjetlost koja dolazi kroz prozor.
"Hvala Bogu, danas je petak...." misle mnogi zaposleni u nadi da će konačno početi vikend. A što ako bi svaki radni tjedan bio samo 4 dana dug?Foto: Tom Grill/picture alliance / Bildagentur-online/Blend Images

Naravno, važan element eksperimenta bilo je i mjerenje produktivnosti na radu: pretpostavka zagovornika četverodnevne radne sedmice je da će zaposleni biti odmorniji, bolje raspoloženi i motivisaniji, što bi zadržalo produktivnost na nivou petodnevne radne sedmice.

Pretpostavke su uglavnom potvrđene: zaposlenici su osjećali manji stres i radnu iscrpljenost, a zanimljivo je da su fizički bili čak i aktivniji – napravili su više koraka dnevno nego "normalna" kontrolna grupa, a u prosjeku su spavali 38 minuta sedmično više.

Produktivnost ne samo da nije opala, nego je negdje i porasla. Međutim, mjerenje može biti poremećeno jer sufirme promijenile radne procese: sastanci su skraćeni i optimizirani, a četvrtina firmi uvela je nove digitalne alate. Subjektivni osjećaj zaposlenih bio je da su imali više volje za rad i postizali bolje rezultate nego da rade pet dana.

Neki rezultati nisu ispunili očekivanja: nije bilo značajnih razlika u danima bolovanja, a učinak na okoliš je bio manji od očekivanog. Zagovornici tvrde da se smanjenjem putovanja na posao štiti okoliš, ali mnogi su trodnevni vikend iskoristili za putovanja, pa je učinak bio neutralan. Ocjena istraživanja ukazuje da bi kraća radna sedmica mogla poboljšati stanje s manjkom radne snage, jer bi neki koji ne traže posao možda radili 4 dana.

„Samo odlična povišica“

Ipak, postoje ozbiljne zamjerke istraživanju: Enzo Weber s Instituta za tržište rada na Sveučilištu u Regensburgu upozorava na činjenicu da je učestvovalo tek četrdesetak firmi od gotovo 3,5 miliona poduzeća u zemlji. On smatra da su te firme već bile sklone kraćem radnom vremenu, pa rezultati nisu reprezentativni.

Četvorodnevna radna sedmica – model za budućnost?

Pitanje je i da li bi zaposleni bili jednako zadovoljni ako bi ovo postala svakodnevica, a ne šestomjesečni eksperiment – motivacija „da se pokažu“ mogla je igrati ulogu. Steffen Kampeter iz Udruge poslodavaca BDA također je skeptičan: ističe nove i poboljšane radne modele koje su firme uvele tokom eksperimenta, te dodaje da „četverodnevna radna sedmica uz punu plaću predstavlja masovnu povišicu koju većina firmi ne može priuštiti.“

Nisu svi poslovi pogodni

Weber upozorava da ovo neminovno vodi većem intenzitetu rada, jer se u četiri dana mora obaviti posao koji se inače radi u pet. To može oslabiti socijalne veze, komunikaciju i kreativnost zaposlenih. „Sve te posljedice u firmama neće se osjetiti odmah, već na srednji rok,“ smatra stručnjak iz Regensburga.

Ipak, 70% firmi koje su učestvovale u istraživanju želi nastaviti omogućavati radnicima četverodnevnu sedmicu – neke privremeno, neke trajno. Međutim, mnoge profesije ne dozvoljavaju smanjenje broja radnih dana, kao što su transport, željeznica, škole, bolnice, starački domovi, policija, vatrogasci i mediji. Voditeljica istraživanja Backmann napominje da cilj nije uvođenje kraće radne sedmice za sve, već „otvaranje mogućnosti inovativnog modela radnog vremena i prikazivanje njegovih učinaka.“

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu