EU: Zajedničkim zaduženjem protiv korone?
26. mart 2020
Treći po redu vanredni samit šefova država i vlada EU vjerovatno će proteći u kontroverznoj raspravi. Na prve dvije video-konferencije raspravljalo se o konkretnim mjerama protiv širenja koronavirusa, zatvaranju granica i solidarnosti. Ovoga četvrtka (26.3.2020) je glavna tema novac. Riječ je o stotinama milijardi eura za spašavanje radnih mjesta - što je 27 zemalja EU-a obećalo svojim građanima.
Devet zemalja želi eurobondove
Italija, Francuska, Španija i šest drugih zemalja zalažu se za zajedničko zaduživanje u cilju ublažavanja najveće do sada viđene ekonomske krize. Prednost tih eurobondova ili korona-obveznica, kako ih naziva italijanski premijer Giuseppe Conte, bi za manje solventne države bila u tome što bi one bile pozajmljene od kreditno sposobnih država poput Njemačke ili Nizozemske. Tako bi ugrožene države dobile prosječno nisku kamatnu stopu, ali bi recimo Njemačka za novo zaduživanje u vidu obveznica morala platiti više nego do sada. Njemački ministar finansija Olaf Scholz (SPD) odbacio je još prije izbijanja korona-krize takvu vrstu zajedničkog zaduživanja. Sada bi se taj front mogao urušiti s obzirom na ogromne financijske potrebe zemalja EU-a.
Ima li pomaka?
U međuvremenu, iz vladinih krugova u Berlinu stiže poruka da se mora razmišljati o svim mogućim instrumentima finansiranja kao i da se više ništa ne može isključiti. Još uvijek je, smatra Berlin, rano odlučivati o euroobveznicama, jer se najprije moraju iscrpiti svi drugi izvori finansiranja. Demohrišćanske partije CDU i CSU, koje zajedno sa socijaldemokratima čine vladajuću koaliciju u Njemačkoj, u načelu odbijaju zajedničko zaduživanje, jer kontrola novog duga i rashoda postaje mnogo teža. "Nikome ne dajem svoju kreditnu karticu, jer ne znam za šta bi sve neko s njom mogao uraditi", opisao je problem jedan EU-diplomata u Briselu.
Njemački ministar ekonomije Peter Altmaier (CDU) je natezanje oko zajedničkog zaduživanja nazvao "sablasnom raspravom". Istovremeno su socijaldemokrate u Bundestagu saopštile da mogu zamisliti uvođenje euroobveznica pod određenim uslovima.
Kreditne linije iz spasilačkog paketa?
Ministri finansija eurozone nisu se mogli dogovoriti oko euroobveznica do početka samita. Međutim, u utorak navečer utvrdili su da bi se Evropski mehanizam za stabilnost (ESM) – poznat kao paket za spašavanje banki - mogao aktivirati pod određenim okolnostima. Teško izmučene države poput Italije trebale bi, kao mjeru predostrožnosti, dobiti kreditne linije koje bi mogle koristiti čim kamatne stope na privatnim financijskim tržištima postanu previsoke za njih i kada im zaprijeti opasnost da budu odsječene od novih zajmova. U ESM-u je dostupno 430 milijardi eura. Italiji bi tako, ako više ne dobije kredite na slobodnom tržištu, iz paketa za spašavanje moglo biti odobreno do 36 milijardi eura.
Italijanski ekonomisti očekuju da će duboka recesija izazvana koronavirusom uzdrmati banke, kojima bi također mogao zatrebati novac iz paketa za spašavanje. Holandski ministar finansija Wopke Hoekstra zbog toga upozorava da se ESM ne koristi prerano. "Vozimo se kroz maglu i ne znamo kako će izgledati sljedeća dionica puta", rekao je ministar finansija Wopke Hoekstra.
Novac dolazi od Evropske centralne banke
Šefovi država i vlada na video-samitu u četvrtak vjerovatno neće ništa odlučiti, procjenjuju diplomate u Briselu. Oni će samo vratiti loptu ministrima finansija eurozone. Jedino će odobriti privremenu suspenziju odnosno pomjeranje granice duga. Sada države smiju uzimati nove dugove veće od tri procenta njihovog bruto društvenog proizvoda (BDP) godišnje. Evropska komisija aktivirala je klauzulu za slučaj opasnosti iz pakta stabilnosti eurozone. Evropska centralna banka najavila je i da će štampati novac i kupiti nove državne i korporativne obveznice za 750 milijardi evra. To zemljama eurozone za početak daje malo prostora za djelovanje.
Potreban plan za izlaz iz krize
Nejasno je koliko dugo članice EU žele i mogu držati korak s drastičnim mjerama za suzbijanje virusa korone. O tome se špekuliše sedmicama pa i mjesecima. "Nemamo vremenskih okvira", rekao je jedan diplomata EU u Briselu. Sudeći po sadržaju nacrta njihove zaključne deklaracije, šefovi država i vlada povući će se iz cijele priče i prebaciti lopticu na Evropsku komisiju. Njoj oni žele dati zadatak da razvija strategiju izlaska iz korona-modusa.
Kada će granice ponovo biti otvorene, kada će se ponovo moći putovati, kada će nastupiti svakodnevica za učenike, studente i zaposlene? Mogući odgovor na to pitanje su dale diplomate iz EU: "Najprije moramo odrediti stepen infekcije na kojem život možemo vratiti u normalu.”
U nacrtu završnog saopštenja današnjeg samita stoji obećanje šefova država i vlada EU: "Učinit ćemo sve što je potrebno da zaštitimo naše građane i prevaziđemo krizu. Računamo na osjećaj odgovornosti svih stanovnika EU u ovim teškim vremenima.”
Sve druge teme odložene su za naredni samit. Na današnjoj (26.4.2020.) video-konferenciji šefova država i vlada EU neće se govoriti niti o najavljenoj uspostavi pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom niti o budžetu za period od 2021-2027. Njemačka kancelarka Angela Merkel je u karantinu i na video-konferenciju biće uključena iz svog stana u Berlinu.