Samit EU: Odobrena sredstva za pomoć Ukrajini

Prema riječima predsjednika Vijeća EU Charlesa Michela, 27 država EU složilo se da Ukrajina dobije 50 milijardi eura iz budžeta EU do 2027. godine. "Postigli smo dogovor", napisao je u on u objavi na platformi X, nekadašnjem Twitteru, o diskusijama na posebnom samitu EU. „Ovo osigurava stabilno, dugoročno i predvidljivo finansiranje Ukrajine“, dodao je Michel. „EU preuzima vodstvo i odgovornost za podršku Ukrajini.“ Mađarska je tako odustala od blokade sporazuma.

Očekivalo se pak da će današnji samit biti izuzetno važan, jer je zbog protivljenja Viktora Orbana, sposobnost Evropske unije da djeluje u Ukrajini, bila dovedena u pitanje.

Orban, naime, mjesecima blokira odobravanje 50 milijardi eura tokom naredne četiri godine. To je novac koji je Ukrajini hitno potreban za tekuće državne izdatke, kao što su plate i penzije državnih službenika.

Sve se vrti oko Orbana

O tome se zapravo trebalo odlučiti još na decembarskom samitu. 26 šefova država i vlada je bilo ZA, a jedan protiv. Dva duga dana na samitu Orban je zaokupljao svoje kolege, najprije prepirkama oko pregovora o pridruživanju Ukrajine, koji su se potom okončali često spominjanom kafe-pauzom. Orban je napustio prostoriju, odrekavši se veta i time omogućivši načelno zeleno svjetlo za pristupne pregovore. Međutim, bez konkretnog datuma. No, on još uvijek može spriječiti njihov početak.

Sada je pak uspio taj posljednji pokušaj, kako su ga nazivali zvaničnici EU, da se notorni opstrukcionista iz Budimpešte uvjeri da popusti.

Scholzov apel

Moguće je da će njemački kancelar iskoristiti ovaj posebni samit da pokrene još jednu vruću temu. U njegovom fokusu pri tome nije Orban, već drugi partneri iz EU, najbliži partneri. On je juče tokom rasprave u Bundestagu o budžetu objasnio da ne želi izričito da imenuje nijednu pojedinačnu zemlju, ali je istakao da je neophodno da više zemalja poveća svoju vojnu pomoć Ukrajini.

Scholz je ukazao da Njemačka pruža daleko najveći dio vojne pomoći u Evropi. "Ne može zavisiti samo od Njemačke", upozorio je kancelar. "Kada bi mi bili jedini koji bi morali da uradimo većinu toga, onda to ne bi bilo dovoljno za Ukrajinu!" Nešto prije toga, Scholz je u pismu Financial Timesu, zajedno sa još četiri evropska šefa vlada zemalja EU, pozvao Evropljane da udvostruče svoje napore: "Rusija ne čeka, i moramo djelovati sada".

Francuska, Italija i Španija suzdržane

To pismo su potpisala još četiri šefa vlada članica EU: Danske, Holandije, Češke i Estonije. U oči upada to što se među potpisnicima ne nelaze velike zemlje u EU: Francuska, Italija i Španija. Ove tri ekonomije EU, najjače nakon Njemačke, do sada su se suzdržavale kada je riječ o vojnoj pomoći Ukrajini. Čak i kada se sabere ukupna pomoć koje su sve one zajedno poslale, to predstavlja samo djelić njemačke vojne pomoći.

Prema računici Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju (ifw), Njemačka je od početka rata u februaru 2022. do oktobra 2023. pružila vojnu pomoć u vrijednosti od 17,1 milijardu eura. Daleko iza su Španija sa manje od milijardu (0,9), Italija sa 0,7 milijardi i Francuska sa 0,5 milijardi eura.

Macron govori o većem finansijskom angažmanu

Francuska sebe podrazumijeva kao vodeću vojnu silu Evrope; u bezbrojnim govorima, predsjednik Macron je pohvalio herojsku borbu Ukrajinaca i obećao podršku. "Ne smijemo dozvoliti da Rusija pobijedi", rekao je prije samo dvije sedmice tokom obraćanja vodećim vojnim oficirima zemlje. "Kako bi tada izgledala naša budućnost?"

Macron osporava brojke Instituta iz Kiela, te spominje više od tri milijarde eura, koliko je Francuska pružila vojne pomoći Ukrajini od početka rata.

Prema podacima renomiranog Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI), te razlike bi mogle biti uzrokovane činjenicom da su informacije francuske vlade relativno netransparentne, posebno u pogledu tačne količine materijalnih sredstava koji se isporučuju. Osim toga, kako je navedeno, tu su i francuska izdavanja i uplate u zajednički fond za finansiranje pomoći u oružju Ukrajini- suma koja nije uključena u proračune Kielskog instituta.

Brojke stoga treba posmatrati s oprezom. U pravilu se radi o obećanjima, iako je često nemoguće provjeriti koje je oružje zaista isporučeno.

Finansijska debata i u vezi izbora u SAD

Sve i da se Macronove brojke o dobre tri milijarde uzmu kao osnova, još uvijek postoji ogroman jaz u odnosu na Njemačku. To što je Francuska dala ne predstavlja ni petinu u poređenju sa njemačkom vojnom pomoći do oktobra prošle godine.

Prema željama kancelara i nekih drugih zemalja, koje su do sada, srazmjerno svom bruto domaćem proizvodu, isporučivale dosta pomoći, to bi se trebalo promijeniti. Olaf Scholz je zamolio da se danas na posebnom samitu, koji je zapravo sazvan radi rješavanja problema Orbana, razgovara o problemu dalje podrške Ukrajini. Potreban je, kako je rekao, konkretan pregled onoga što evropski partneri konkretno žele isporučiti kada je riječ o vojnoj pomoći u 2024. godini.

U novembru će se održati izbori u Sjedinjenim Državama, što bi moglo igrati ulogu i u pozivu koji je uputilo pet šefova vlada. Jer, u slučaju pobjede Donalda Trumpa na izborima, Evropljani će po pitanju podrške Ukrajini biti daleko više prepušteni sami sebi – o tome se svakako slažu unutar EU.

fš/hs/ARD