Nijemci ne vjeruju u sretnu Novu
5. januar 2024Realnost dugog i mukotrpnog rata u Ukrajini je prodrla i u svijest njemačkih građana: u najnovijem ispitivanju agencije Infratest-Dimap još samo 9% upitanih vjeruje kako bi tamo rat mogao završiti ove godine – čak 23% manje nego što ih je to vjerovalo na početku prošle godine. Uvjerljiva većina – 75% doduše vjeruje kako Ukrajina sama treba odlučiti kada i kako i pregovorima okončati rat, ali i tu su Nijemci prilično realistični. Obzirom na izbornu godinu u SAD i sve veće teškoće u slanju vojne pomoći iz uvjerljivo najvećeg saveznika Ukrajine, njih 45% sumnja kako bi Njemačka i EU mogla nadomjestiti tu pomoć, 35% upitanih odgovara „niti u kojem slučaju“. Jer još samo 12% upitanih građana Njemačke misli kako i sadašnja financijska pomoć Ukrajini „nije dovoljna“, podjednaki broj (40 i 41%) misli da je ta pomoć „primjerena“ i čak „prevelika“.
Sve to vjerojatno znači kako će Ukrajina morati platiti cijenu takvog mira: uvelike je povećan broj onih (+9% od prošle veljače) koji misle kako će se morati odreći dijela svog teritorija (sad: 44%), a i kod integracije Ukrajine u europsku zajednicu je mnogo više trezvenosti. Nakon okončanja rata, Ukrajinu u NATO-u vidi također tek 44% upitanih – što je minus od 7%, a i nakon spora oko uvoza žita u EU prošle godine za pet postotka je pala i podrška članstvu u Uniji i sad je u EU u dogledno doba vide 53% upitanih građana ove zemlje.
Pesimizam i nezadovoljstvo
I kod rata na Bliskom istoku kod Nijemaca nema optimizma: čak 73% upitanih smatra kako „nije vjerojatno“ da će i on završiti ove, 2024. godine. U ovim ispitivanjima Deutschlandtrenda početkom godine se Nijemci obično barem trude vjerovati kako će im Nova i osobno biti bolja od protekle, ali to je proteklog utorka i srijede vjerovalo tek nešto preko polovice (55%, minus od 7%) od 1.321 upitanih građana s pravom glasa – dobra trećina ih misli da će im biti lošije.
Jer kod većine upitanih nema velikih nada niti da će prestati poskupljenja, da ove godine neće biti još više ekstremnih vremenskih neprilika, a niti da će se smanjiti navala migranata u Europu. Sve u svemu njih 83% smatra prilike u Njemačkoj „zabrinjavajućima“, a to je dobrim dijelom i povezano s nezadovoljstvom ovom vladajućom koalicijom.
Samo 19% upitanih (-1%) je zadovoljno radom kancelara Olafa Scholza – što je najniža podrška nekom kancelaru od kako je 1997. uopće pokrenuto ovo ispitivanje, ali i tako zapravo čak bolje prolazi nego čitava koalicijska vlada: samo 17% ih misli kako ona dobro obavlja svoje dužnosti. Rad vlade negativno ocjenjuju čak i birači stranaka vladajuće koalicije: 78% birača Liberala je nezadovoljno, 58% onih koji podržavaju socijaldemokrate, a iako su do sad birači stranke Zelenih bili najsretniji radom koalicije, sad je i njih dobra polovica nezadovoljna.
Politički pragmatizam
I tu vlada veliko nezadovoljstvo zbog mjera štednje i planiranih ukidanja pojedinih državnih potpora, a koliko god je i čitave prošle godne uvijek iznova bilo sporova među političarima vladajuće koalicije, 41% upitanih misli kako će se vladajuća koalicija ove godine raspasti, a 49% njih vjeruje kako će ipak izdržati i 2024.
I tu građani Njemačke realno sagledavaju političke okolnosti: jer obzirom na podršku njemačkim strankama, gotovo sve stranke bi u Bundestagu u eventualnim prijevremenim izborima izgubile zastupnička mjesta s izuzetkom AfD-a kojeg i u ovom ispitivanju podržava 22% (+1%) upitanih. Kršćanski demokrati doduše i dalje uživaju najveću podršku od 31%, ali su i oni izgubili jedan postotak od prošlog ispitivanja. No onda se nameće pitanje s kojom strankom bi ušli u koaliciju: SPD se drži kod 14%, Zeleni su opet izgubili 2% i sad su na 13%, a Liberali bi barem po ovom ispitivanju ipak prešli prag i osvojili 5% glasova – stranke Ljevice sa 4% u parlamentu vjerojatno ne bi bilo.
Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu