Borba za moć između Irana i Saudijske Arabije

“Sve je isprepleteno", pojašnjava Majkl Doran sa konzervativnog vašingtonskog Hadson instituta zamršene konflikte na Bliskom i Srednjem istoku i ratove u Iraku, Siriji i Jemenu; u svakoj od ovih zemalja Saudijska Arabija i Iran se bore za prevlast u regionu.

Propala Obamina strategija

Obama očigledno ima probleme da na konflikte u ovom regionu odgovori jednom održivom strategijom. Upravo građanski rat, koji je skoro počeo u Jemenu između naoružanih pobunjenih Hutija i, od strane Saudijske Arabije podržavanog premijera Abd Rabo Mansura Hadija i njegovih pristalica, bio je hladan tuš za američkog predsjednika. Jer, on sam je nedavno hvalio Jemen kao uspješan primjer antiterorističke strategije, a sada su zbog napada Hutija američke snage morale da glavom bez obzira napuste svoje vojne baze. I dok su se SAD u Jemenu stavile na snagu Saudijske Arabije, u Iraku se njene snage bore zajedno sa šiitskim jedinicima koje vodi Iran protiv tzv. 'Islamske države'.

"Sve se vrti oko Irana", tako Majkl Doran pokušava da objasni ove protivrječnosti. "Jer, Obama želi da Iran vrati u političku igru. Ali, strateški cilj, koji se krije iza razgovora o nuklearnom programu, jeste da popuste napetosti u odnosima sa Iranom."

Povlačenje SAD

Među evropskim diplomatama čak vlada mišljenje da Obama želi da Saudijsku Arabiju, koja je do sada bila stub strategije SAD u tom regionu, zamijeni Iranom, kaže Doran. On smatra da je takva interpretacija "pretjerana", no u Rijadu se ipak sa skepsom gleda na pregovore o atomskom nuklearnom programu. Vojna intervencija Saudijske Arabijie u Jemenu je doduše usmjerena protiv Hutija, ali Saudijci imaju i jedan skriveni cilj. "Oni pokušavaju da formiraju jednu vrstu kontra-koalicije koja će biti usmjerena protiv Irana, ali i u određenom smislu i protiv SAD. To u suštini nije okrenuto u potpunosti protiv Sjedinjenih Država, već protiv sadašnje politike Baraka Obame", kaže Doran. Saudijska Arabija, Egipat, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati i jednim dijelom i Turska u mogućem sporazumu o nuklearnom programu Irana ne vide samo povlačenje SAD već i proširenje moći Irana u regionu.

Kao i mnogi drugi kritičari Obamine spoljne politike i Blejz Mital iz vašingtonskog BP centra (Bipartisan Policy Center) smatra da se ovom strategijom ne može ništa srediti. "Ako pogledamo posljednje tri godine, ili pak tri mjeseca onda je jasno da stanje nije postalo manje haotično već upravo suprotno", kaže Mistal. Tako je počelo u Siriji, gdje je iz političke pobune opozicije sve preraslo u vjerski građanski rat. "To je dovelo do toga da sada visoko pozicionirane terorističke organizacije kontrolišu dio Iraka. A onda je došlo i do konflikta u Jemenu, "koji je opet na Arabijskom poluostrvu otvorio put Al Kaidi".

Tako se analognosti sa situacijom u Siriji ne mogu previdjeti. I tamo je kontinuirani haos bio plodno tlo za takozvanu 'Islamsku državu' koja se sada proširila u velikom dijelu Iraka i SAD pokušava da podrži kontraofanzivu.

Koordinacija sa Iranom

"Zbog toga što iračka armija nije dovoljno jaka da preuzme sama borbu sa 'Islamskom državom', mi sada de fakto imamo na djelu saradnju šiitskih milicija i Irana koji ih predvodi", kaže Blejz Mistal iz BP centra.

Majkl Doran njegovu tezu o "de fakto saradnji sa Iranom" smatra pogrešnom. "Suniti su bili užasnuti kada su američki borbeni avioni oslobodili put šiitskim paravojnim snagama da osvoje Tirkit. Ako isto to urade za sljedeći cilj kontraofanzive, naime ako se to dogodi za ponovno vraćanje Mosula pod kontrolu šiita, svaki borbeno sposobni sunit će preći u redove 'Islamske države'."

Sljedeći Mistalovu argumentaciju, američka podrška jedinicama koje predvodi Iran pojednostavljuje raspad Iraka. A to je upravo ono što Obamina vlada želi da spriječi. Za SAD je saradnja sunita, šiita i Kurda preduslov za uspješnu borbu protiv 'Islamske države'.