Kako ruski mediji pripremaju napad na Ukrajinu?

Žele li građani Rusije rat protiv Ukrajine? To pitanje se vrti otkako su ruske trupe raspoređene na granici sa Ukrajinom. I to je pitanje koje je za Denisa Volkova jako osjetljivo. Razmišlja na trenutak prije nego što daje odgovor. "Nismo tako postavili pitanje", kaže ovaj istraživač javnog mnijenja iz poznatog Levada-centra u Moskvi za DW. Potom dodaje: "To je marginalan stav. Možda bi neko i mogao tako razmišljati ali malo je onih koji stvarno žele i pozivaju na rat."

- pročitajte i ovo:  Psihološki triler oko rata u Ukrajini

Anketa: 40 posto misli da je rat moguć

U ruskim medijima, s druge strane, to nije tabu tema. Naprotiv. Desni populista i skupštinski poslanik Vladimir Žirinovski, rado viđen gost u političkim talk show-emisijama, već godinama  glasno razmišlja o napadu na Ukrajinu. U jednom novinskom intervjuu krajem decembra, ovaj političar se založio za korištenje "vojne sile", ako Ukrajina ne odgovori na sigurnosne zahtjeve Rusije. Prije nekoliko godina Žirinovski je u emisiji na državnom kanalu Rossija-1 maštao o nuklearnoj bombi, koja bi bila bačena na službenu rezidenciju tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka u Kijevu. I na društvenim mrežama, ljudi se na sličan način poigravaju u mislima i spekulišu o "oslobađanju Ukrajine", kako je nedavno tvitao jedan ruski novinar.

- pročitajte i ovo:  Ruski manevri u Bjelorusiji: Vojne vježbe šalju političke signale

Nejasno je koliko je takvo raspoloženje rašireno u ruskom društvu. Ne bi svi od otprilike 7,5 Rusa, koji su glasali za LDPR - stranku Žirinovskog, na izborima za Dumu u septembru 2021. pozdravili rat protiv Ukrajine. Denis Volkov zna i druge brojke koje ga tjeraju na razmišljanje. 36 posto Rusa smatra "prilično vjerovatnim" da bi trenutne napetosti mogle dovesti do rata između Rusije i Ukrajine. Još četiri posto čak smatra da je takav rat "neizbježan", ako je vjerovati istraživanju javnog mnijenja koje je Levada centar proveo krajem 2021. godine. "To je više nego inače, ovaj broj je jako porastao", kaže Volkov. "Većina ne želi rat, boji ga se, ali ima osjećaj da je rat blizu”, kaže ruski istraživač javnog mnijenja.

Odgovornost za rat je prebačena na Zapad. Ako bi došlo do rata s Ukrajinom, svaki drugi Rus bi za to okrivio SAD i zemlje NATO-a, a 16 posto bi krivilo Ukrajinu. Samo četiri posto stanovnika Rusije bi svoju zemlju smatrali ratnim huškačem odnosno pokretačem rata sa Ukrajinom.

Kako je Ukrajina postala stalna tema u ruskim medijima?

Ova mišljenja odražavaju sliku koja godinama kruži ruskim medijima i koja se posebno širi na državnoj televiziji. "Ova tema (Ukrajina i mogući rat) do građana dolazi putem televizije, koja je za dvije trećine Rusa najvažniji izvor informacija”, kaže Volkov.

Ukrajina je godinama stalna tema na ruskoj televiziji. Intenzivno izvještavanje počelo je nakon pobjede "Narandžaste revolucije"  u Ukrajini 2004. godine, koju je Kremlj doživio kao državni udar, za koji je nadahnuće dao Zapad. Do tada su se Ukrajina i Ukrajinci još uvijek smatrali "strateškim partnerima" i "braćom". Ruski rat protiv Gruzije 2008., u kojem je Ukrajina podržala Tbilisi, bio je još jedna prekretnica. Kratko nakon toga je ideja o ratu u Ukrajini ušla u ruski, ali i ukrajinski medijski prostor. Objavljeno je nekoliko stručnih knjiga koje proriču "pad projekta zvanog Ukrajina". U to se vrijeme činilo da sub takve knjige proizvod maloumnih.

Zaštita Rusa u Ukrajini kao temeljna teza

Uoči aneksije Krima 2014. Ukrajina je bila na svim kanalima u Rusiji. Kao i 2004., protesti opozicije predstavljeni su kao državni udar. Izvještaji o navodnoj opasnosti za Ukrajince koji govore ruski jezik sve više su dolazili u prvi plan. Ta je opasnost bila jako pretjerana. Nije bilo ni napada ni prijetnji „ukrajinskim Rusima"- s izuzetkom nekoliko desnih populista. Za predsjednika Vladimira Putina, međutim, to je bio razlog za aneksiju. Šef Kremlja je nakon pripajanja Krima  rekao da je htio zaštititi Ruse.

Od tada je izvještavanje o Ukrajini, nakon ruskih unutrašnjo-političkih događaja, jedna od centralnih tema u ruskim medijima. Mnogi posmatrači su odgonetali pozadinu takvog izvještavanja o Ukrajini. Retrospektivno to izgleda kao pokušaj stavljanja javnog mnijenja u „stand-by-modus" odnosno stanje pripravnosti u slučaju sukoba.

Ukrajina kao "marioneta Zapada i neprijatelj Rusije"

Važan sastavni dio mnogih talk show-emisija su ukrajinski "eksperti", koje vrijeđaju i nazivaju "idiotima". Temeljne teze se ne mijenjaju godinama: Ukrajina je slaba, propala država u kojoj ukrajinski "nacisti" određuju i postavljaju dnevni red. Ili: Ukrajina je "marioneta Zapada" i "neprijatelj Rusije". Rezultat svega je zamor od Ukrajine, koji konstatuju istraživači javnog mnijenja poput Denisa Volkova. Ali i ovo: Ukrajina, kako pokazuju ankete, zauzima drugo mjesto na ljestvici zemalja-neprijatelja Rusije - iza SAD-a i ispred Velike Britanije.

U aktualnoj krizi u ruskim medijima ponovno se čuju pozivi na zaštitu "Rusa” u Ukrajini. Misli se na Ukrajince koji govore ruski jezik i žive na jugu i istoku zemlje a prije svega na stanovnike separatističkih republika Donjeck i Lugansk. Stotine hiljada njih je od 2019. dobilo rusko državljanstvo.  Krajem decembra 2021. je predsjednik Putin prvi put govorio o naznakama "genocida" u istočnoj Ukrajini. Separatisti su već najavili da bi mogli tražiti od Rusije vojnu pomoć. Bio bi to razvoj događaja koji bi naišao na plodno tlo u ruskim medijima.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu