Vojne vježbe kao politički signali

Moguće je da se kriza u vezi sa Ukrajinom zaoštrava. Ruske i bjeloruske trupe u četvrtak (10.2.) počinju veliku vojnu vježbu, nazvanu „Odlučnost unije“. U nazivu se aludira na „Državnu uniju“ Bjelorusije i Rusije – dvije države su pod tim nazivom 2021. dogovorile tijesnu saradnju i u vojnom sektoru. Na Zapadu postoji strah da bi pokreti trupa mogli biti maska za planiranu invaziju na susjednu Ukrajinu. Moskva i Minsk to demantuju.

Najveći pokreti trupa od kraja Hladnog rata

Ovakve zajedničke vojne vježbe Rusije i Bjelorusije nisu rjetkost. Obično se organizuju s jeseni i najave ih pola godine unaprijed. Ovaj put bjeloruski vlastodržac Aleksandar Lukašenko tek krajem prošle godine je nagovijestio da će se održati vojna vježba. Zvanična najava sa detaljima uslijedila je tek sredinom januara ove godine. Ništa nije poznato o inače uobičajenoj praksi da se na takve vojne vežbe pozovu strani posmatrači.

- pročitajte još:Gotland se priprema na rastuću prijetnju iz Rusije

U isto vrijeme, u cijeloj Rusiji održavaju se druge vojne vežbe. Uključene su i strateške jedinice s atomskim naoružanjem. Razmjere pokreta trupa spadaju u najveće od kraja Hladnog rata. Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu kao cilj vojne vježbe u Bjelorusiji naveo je „vojnu bezbjednost obje zemlje i borbu protiv terorizma".

Koliko je zasnovana zabrinutost da će Rusija intervenisati u Ukrajini?

Da li bi ovi vojni manevri mogli da se pretvore u napad Rusije na Ukrajinu? U zapadnim glavnim gradovima se pribojavaju da je to moguće, a ni Kijev ne isključuje tu mogućnost.

Vojni stručnjak berlinske „Fondacije nauka i politika“ Volfgang Rihter, smatra da je mala vjerovatnoća da će doći do takvog razvoja događaja: „U vremenima napetosti, vojne vježbe šalju političke signale. Moglo bi se raditi o insceniranju prijetnje vojnom silom“. Rihter dodaje da bi, u trenutku intenzivnih diplomatskih razgovora, vojna intervencija bila „kontraproduktivna“, te bi za rusku vojsku postojali značajni rizici.

Trupe i oružje

Prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, vježba će se odvijati na pet poligona, a najveći broj njih su na zapadu i jugozapadu Bjelorusije, blizu poljske i ukrajinske granice. Nije poznato koliko vojnika će biti u angažovanim jedinicama.

Saradnik moskovskog centra „Karnegi“ Artjom Šrajbman napisao je u jednoj analizi da „toliki broj ruskih vojnika nije bio na bjeloruskom tlu u ukupnoj postsovjetskoj eri“. Generalni sekretar Sjevernoatlanskog pakta Jens Stoltenberg procjenjuje da taj broj iznosi 30.000.

- pročitajte još: NATO u znaku ukrajinske krize: Koji su dalji koraci?

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je da brojnost trupa ne prelazi granicu dogovorenu Bečkim sporazumom koji je potpisan 2011. u okviru Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju. Prema tom sporazumu, prijavljuje se pokret trupa čija brojnost je iznad 9.000 vojnika. Broje se samo armijske jedinice.

Vojne formacije i moderna tehnika dovedeni su u Bjelorusiju čak iz Sibira i dalekoistočnih oblasti Rusije. Potvrđeno je da će na vježbi učestvovati i lovački avioni tipa Suhoj SU-35, koji spada među najbolje u ruskom vazduhoplovstvu. I avion koji služi podršci kopnenim trupama Suhoj SU-25SM uključen je u vojnu vježbu.

Tu je i protivavionski i protivraketni sistem S-400, koji pogađa ciljeve u poluprečniku od 400 kilometara, kao i Pancir S, sistem protivvazdušne odbrane srednjeg i kratkog dometa koji se u savremenom ratovanju upotrebljava uglavnom protiv dronova.

NATO navodi da će se na vježbi pojaviti i raketni sistem Iskander, ali Rusija to nije potvrdila. Ruski izvori najavljuju učešće padobranskih jedinica, marinaca i artiljerije. Vojni analitičar „Fondacije nauka i politika“ Volfgang Rihter kaže da se radi o „sveukupnoj vežbi u kojoj se mogu uvježbavati sposobnosti i za odbranu i za kontranapad."

Učestvuju li jedinice s atomskim naoružanjem?

Nije jasno da li će na vježbi uzeti učešća i jedinice s nuklearnim naoružanjem. Ruski izvori navode da će strateški bombarder Tupoljev Tu-22M3 neposredno uoči početka vježbe patrolirati iznad Bjelorusije. Za Volfganga Rihtera takvi patrolni letovi nisu ništa neuobičajeno:

„To rade i Sjedinjene Američke Države, to su politički signali.“ On dodaje da se takvi letovi obavljaju uglavnom bez atomskog oružja, ali dodaje da bi teoretski rakete sistema Iskander-M mogle biti opremljene atomskim bojevim glavama. Ipak, Rihter ukazuje na to da su u Rusiji te rakete do sada uglavnom bile opremljene konvencionalnim bojevim glavama.

Šta se dešava sa ruskim trupama posle vježbe?

Bjeloruski generalštab je naveo da će ruske trupe napustiti zemlju poslije vježbe. To je potvrdio i Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina: „Trupe će se vratiti u svoje baze.“

Nije jasno da li to važi za oružje i opremu koji su dopremljeni. Lukašenko je ranije izjavio da bi Bjelorusija rado nabavila od Rusije moderno naoružanje, među kojim je i protivavionski i protivraketni sistem S-400.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu