Ruska špijunaža na Balkanu

Njemački državni radio „Deutschlandfunk" je objavio članak pod naslovom „Ruska špijunaža na Balkanu" u kojem autor Stephan Ozsváth pored ostalog piše da „zapadni posmatrači strahuju da bi Rusija mogla koristi Srbiju kako bi prisluškivala države članice NATO“. Ozsváth piše da je u centru kritike ruski Centar za zaštitu od katastrofa.

Ovaj centar je za vrijeme poplava 2014. godine pružio veliki pomoć stanovništvu. „Rusko-srpski humanitarni centar je za nas uvijek bio tu kako bi pomogao građanima Srbije. To nećemo zaboraviti i ponosni smo na našu saradnju“, kazao je srbijanski ministar za socijalna pitanja Aleksandar Vulin.

„Oprema za spašavanje se skladišti u centru. Gumeni čamci, poljski kreveti i betonski objekat služe kao centar za obuku. Kompleks se nalazi u blizini aerodroma u Nišu. Ruski partner je moskovsko ministarstvo za vanredne situacije. Ovo ministarstvo pomaže u područjima pogođenim katastrofom, ali i ispunjava zadatke ruskih sigurnosnih službi. U Srbiji pomaže prilikom uklanjanja mina. Brian Hoyt Yee, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara sumnja u to da li je centar u Nišu tu radi onog što bi trebao biti: „Zabrinut sam zbog tog tzv. humanitarnog centra. Ne zbog toga što je on sada, nego zbog onog što bi mogao biti kada dobije ono što Rusija želi od Srbije – jednu vrstu diplomatskog statusa za saradnike. Ne vjerujemo da Rusija ima dobre namjere. Vjerujemo da Rusija želi spriječiti da se zemlje zapadnog Balkana približe Evropi".

Ozsváth u tekstu također piše da to drugim riječima znači: „Amerikanci se boje da Rusija na Balkanu želi špijunirati američke ustanove. Američki diplomat upozorava: „Izgradnja jednog takvog centra u Nišu u blizini granice sa Kosovom na kojem još uvijek imamo 600 vojnika i još 4.000 pripadnika drugih mirovnih trupa, ne bi bio pozitivan razvoj. Posebno ako pojedini uposlenici ili cijeli centar uživaju jednu vrstu imuniteta.  Ako Srbija omogući izgradnju špijunskog centra, onda će izgubiti kontrolu nad svojom teritorijom".

Autor u tekstu još podsjeća da se Moskva suprostavljala članstvu Crne Gore u NATO. Ruski agenti su navodno učestvovali u pokušaju izvršenja puča u Podgorici. U Mađarskoj su pomogli naoružanu desnoekstremnu grupu. Velike sile se miješaju i u stanje u Makedoniji. Zapadni Balkan je strateški važan. NATO se širi na istok i jugoistok. Rusi bi rado uspostavili „neutralni" koridor", piše pored ostalog u tekstu koji je objavio „Deutschlandfunk".

Samit u Hamburgu – Erdogan „težak gost"

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je i danas tema kojom se bave njemački mediji. Na internet portalu „Tagesschau.de“ se akcenat stavlja na samit G20 i Erdogana kao „teškog gosta“. Autor teksta Christian Buttkereit pored ostalog piše da „nakon događaja koji su se u proteklih skoro 12 mjeseci dogodili u Turskoj i poređenja sa nacistima, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan ne spada u omiljene goste samita. Osim toga postoji bojazan da će probleme donijeti i u formi svojih tjelohranitelja. Erdogan neće održati govor u Hamburgu. U diplomatskim krugovima se navodi da će ga na putu u Hamburg pratiti delegacija koju će činiti 250 osoba. Njegova delegacija je tri puta veća nego delegacija koja će pratiti francuskog predsjednika Macrona."

„Za Erdogana će samit biti prilika da se zabavi, za njega, važnim temama kao što su međunarodna solidarnost u borbi protiv zabranjene kurdske partije PKK i Gülenovog pokreta. Erdogan je ljut i na Njemačku jer neki od vojnika koji se sumnjiče za pokušaj puča u Njemačkoj imaju azil, kao i zbog toga što Njemačka Turskoj ne izručuje navodne članove PKK. Erdoganu se ne dopada ni američka isporuka oružja kurdskim pobunjenicima na sjeveru Sirije. Pripadnici kurdske milicije YPG su za SAD saveznici, a za Tursku teroristi. Turska strahuje da bi oružje dostavljeno YPG moglo doći u ruke PKK. Ukoliko bi Kurdi kao nagradu za svoje zasluge dobili pravo na teritoriju, Turska to neće prihvatiti. Erdogana uznemirava i najava Kurda na sjeveru Iraka o referendumu o nezavisnosti. Politika prema izbjeglicama i dalje ima najvažniju ulogu. Tzv. izbjeglički paket sa EU je dobro uhodan tako da posmatrači ne očekuju nove konflikte“.

„Frankfurter Allgemeine Zeitung" piše da Turska kritikuje što je zabranjeno da turski predsjednik Erdogan održi govor pred Turcima koji žive u Njemačkoj.  „U Njemačkoj se prije svega pred parlamentarne izbore pokušava politički profitirati  od „neprijateljstva prema Erdoganu", prenosi FAZ riječi Erdoganovog glasnogovornika Ibrahima Kalina. List također prenosi i riječi zamjenika turskog premijera Numana Kurtulmusa koji predbacuje Njemačkoj da stvara napetosti između Njemačke i Turske. Tako je bilo i za vrijeme kampanje za referendum. „Nažalost neki njemački političari iskorištavaju mržnju prema Turskoj, prije svega prema predsjedniku Erdoganu, kao sredstvo za njihovu vlastitu unutrašnju politiku". Njemački ministra vanjskih poslova Sigmar Gabriel kaže da „jedan takav nastup, s obzirom na konfliktnu situaciju sa Turskom, ne bi bio umjeren i ne odgovaral trenutnom političkom okruženju."