Velike igre na Balkanu

U gostujućem komentaru lista "Badische Zeitung", njemački politolog Winfried Veit govori o "Velikoj igri na Balkanu", kako je i naslovljen komentar. Veit, kako piše Badische Zeitung, pojašnjava zašto bi ta regija mogla postati test za europsko-ruske odnose. Tako taj politolog navodi da bi za Balkan mogle biti važne dvije stvari iz "programa" budućeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa: njegovo najavljeno suzdržavanje na međunarodnom planu i, kako piše Veit, otvoreno nastojanje poboljšanja odnosa s Moskvom kroz "muško prijateljstvo" s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Makedonija kao "kontrolni toranj Balkana"

"To bi u jugoistočnoj Europi samo nastavilo trend započet još za vrijeme mandata predsjednika Baracka Obame. 'Sjedinjene Američke Države su se već neko vrijeme povukle kao netko tko brine za sigurnost', kazao je nedavno makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Poposki u izjavi za austrijski Standard. Pritom upravo Makedonija važi kao istaknuti primjer za 'Great Game' (Veliku igru) na Balkanu koja se već neko vrijeme može primijetiti. Tamo Washington, prema navodima Le Monde Diplomatique, ima najveće veleposlanstvo na Balkanu. Makedonija sa svojih jedva dva milijuna stanovnika važi kao 'kontrolni toranj Balkana', kako je to postalo jasno tokom izbjegličke krize u 2015. godini. Kad je Skopje zatvorilo svoje granice i Balkanska ruta je bila zatvorena. No, i pored toga se u Makedoniji mogu uočiti obrisi jednog konflikta koji bi ubrzo mogao zahvatiti čitavu regiju. U proteklih deset godina se pod vodstvom premijera Nikole Gruevskog etablirao 'sustav za preraspodjelu javnih sredstava, sličan gangsterskom' (Le Monde Diplomatique) koji se sve više orjentira prema Rusiji. Prosvjedi protiv Gruevskog su, prema shvaćanjima Moskve, bili orkestrirani od Zapada - slično revolucijama u Gruziji i Ukrajini. A u pozadini toga je, prema mišljenju Moskve, od Zapada (i Turske) podržano nastojanje za jednom velikom Albanijom koja bi činila ne samo Albaniju i Kosovo, već i zapadni dio Makedonije u kojem žive Albanci", pojašnjava Winfried Veit, a prenosi Badische Zeitung.

Tu je još i "srpski problem"

No, "albanski problem" nije jedini neriješeni, eksplozivan problem na Balkanu, nastavlja on dalje, osvrćući se pritom konkretno na Bosnu i Hercegovinu. "Postoji još i 'srpsko pitanje' koje se nedavno ponovno manifestiralo u Republici Srpskoj",  piše u komentaru Badische Zeitunga navodeći u tom kontekstu nedavni referendum o Danu RS-a i ističući da je taj referendum uzrokovao žestoke debate u javnosti o "navodnom srpskom separatizmu".

"U pozadini ponovno agiraju isti igrači i vode 'Velike igre': na strani Srba stoji Rusija, dok su Sjedinjene Američke Države dosad podržavale središnju vladu u Sarajevu koja svaku pomisao na odcjepljenje RS odbacuje. A Turska sebe opet vidi kao zaštitničku silu muslimana na Balkanu. Europska unija tu igra najneupadljiviju ulogu", komentira Winfried Veit. On dalje pojašnjava da se dogodilo jače okretanje ka Rusiji i da korupcija i dalje hara tom regijom iako su pojedine balkanske zemlje članice EU-a. Politički promatrači to, prenosi dalje Badische Zeitung riječi politologa Veita, pojašnjavaju time da je "Europska unija tako zaposlena sama sobom, da joj je na Balkanu samo stalo do jedne stvari: stabilnosti. No, ta (prividna) stabilnost ima svoju cijenu, ne samo u obliku godišnjih milijardskih plaćanja od kojih većina nestane u nevidljivim kanalima, već i u obliku jedne nedovoljne demokratizacije i nedostatnog gospodarskog razvoja. Ukoliko se Trumpova administracija bude držala podalje od politike na Balkanu, Europska unija bi, s obzirom na njezino nejedinstvo i vojnu slabost, jedva bila u stanju da djeluje kao faktor stabilnosti", piše politolog Winfried Veit u gostujućem komentaru lista Badische Zeitung.

Srbija i dalje želi kazneno goniti Ramusha Haradinaja

Online izdanje njemačkog lista Die Zeit piše o uhićenju Ramusha Haradinaja, bivšeg premijera Kosova i bivšeg vođe kosovske gerilske vojske UCK. Haradinaj je, na osnovu međunarodne tjeralice izdane u Srbiji, uhićen u Francuskoj zbog optužbi za zločine počinjene za vrijeme rata na Kosovu, pojašnjava Zeit Online. Taj list, kao i švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) navode da su odmah uslijedile žestoke reakcije iz Prištine te da je kosovsko ministarstvo vanjskih poslova pojasnilo da se uhićenje dogodilo na osnovu srbijanske tjeralice koja "nije prihvatljiva". NZZ piše da je Haradinaj putovao s diplomatskom putovnicom te da to nije bio prvi put da je tijekom putovanja u inozemstvo uhićen.

"Već 2015. su ga uhitilile slovenske vlasti. Tada je, međutim, brzo pušten na slobodu jer ga je Tribunal u Den Haagu oslobodio optužbi za ratne zločine. Haradinaj je bio optužen da je za vrijeme rata na Kosovu 1998. i 1999. godine bio odgovoran za ubojstva najmanje 60 osoba i mučenja srpskih civila. Oslobađajuća presuda je uslijedila zbog nedostatka dokaza, ali je iza sebe ostavila jedan gorak ukus: razlog tome je, naime, bio da su brojni svjedoci prije sudskog termina nestali ili su ubijeni. Jedini koji se pojavio pred Tribunalom je povukao svoju izjavu nakon što je jedva preživio napad na njega", piše NZZ, a Zeit Online dodaje da se rad o 19 potencijalnih svjedoka, koji su "pod misterioznim okolnostima smrtno stradali" te da Haradinaja srbijanske vlasti unatoč oslobađajućoj presudi žele i dalje kazneno goniti "zbog ratnih zločina".