Rusija želi "vlastiti" internet?

Zatvorske kazne za postove na društvenim mrežama, zabrana VPN usluga ili proširenja pohrane podataka samo su neki od znakova sve manje slobode na internetu u Rusiji. Najnoviji planovi idu još dalje. Prema izvještaju internet portala RBK, predsjednik Rusije Vladimir Putin krajem 2017. godine dao je nalog svojoj vladi da do augusta 2018. sa državama koje su dio BRICS saveza (Rusija, Brazil, Indija, Kina i Južna Afrika) pregovara o posebnom root-serveru za tzv. domenski sistem imena (Domain Name System ili DNS). Root-serveri stavljaju na raspolaganje informacije širom svijeta i povezuju internetske adrese (npr. www.dw.com) sa serverima, čiji se sadržaji odatle šire dalje. Sa vlastitim root-serverom Rusija bi mogla stvoriti jednu vrstu "vlastitog interneta”, ocjenjuju stručnjaci.

 Pročitajte još i: Duma protiv stranih medija

Kao razlog za ovakve planove navodi se „dominacija SAD-a i nekih zemalja-članica EU u reguliranju interneta". Rusija u tome vidi „ozbiljnu opasnost" za svoju sigurnost, citira RBK iz zapisnika sjednice ruskog Savjeta za sigurnost. Vlastiti root-server bi trebao učiniti Rusiju nezavisnom od organa za kontrolu kao što je ICANN (International Corporation for Assigned Names and Numbers) i pružiti joj zaštitu „u slučaju pada interneta ili ciljane akcije".

Putin vidi internet kao instrument u rukama CIA

Nakon sukoba sa Zapadom, koji je započeo aneksijom Krima 2014. godine, čini se da je iz pozicije Moskve porasla opasnost od sukoba u cyber prostoru. Rusija je testirala svoj internet i pronašla njegove slabe tačke. „Mi smo prevelika država i nacionalna ekonomija da bismo živjeli sa ovom opasnošću", izjavio je Igor Schtschegolew, Putinov savjetnik i bivši ministar za komunikacije u intervjuu za RBK. Kao primjer je naveo Sjevernu Koreju i Siriju, gdje je internet pao na nekoliko dana. Sumnja se da je iza pada interneta, koji se u Sjevernoj Koreji desio u decembru 2014. godine krije SAD. Washington se u vezi ovih navoda tada nije izjasnio.

Moskvin cilj nije da se kompletno zatvori, govori Schtschegolew. Radi se o tome, da se želi održati funkcionalnost interneta u državi u slučaju „spoljnog uticaja".

Putin ostaje pri svom uvjerenju da je internet instrument Sjedinjenih Američkih Država. Mreža je nastala kao projekat američkih tajnih službi CIA-e i sa ovim ciljem se i dalje razvija, rekao je jedne prilike šef Kremlja. Istina je da se tehnologija interneta, pored ostalih, razvila i od strane uposlenika i na nalog američkog Ministarstva odbrane.

Pripreme za cyber rat

Njemački stručnjak za internet Wolfgang Kleinwächter, profesor emeritus na danskom Univerzitetu Århus bio je od 2013. do 2015. godine član Upravnog odbora ICANN-a. On također dobro poznaje situaciju u Rusiji: „Ruskoj vladi ne odgovara čitav sistem jer je on tako struktuiran, da vlade pri ICANN-u igraju samo savjetodavnu, i nemaju ulogu u donošenju odluka. Niko nema pravo, kao što je to npr. u Vijeću sigurnosti UN-a, da uloži veto." Osim toga, radi se o tome da se Moskva priprema za „jednu vrstu cyber rata". 

Moskovski bloger Alexander Pluschtschew za to ima malo drugačije objašnjenje: „Za neke ovo predstavlja veoma unosan državni posao", govori on. Praktična svrha je neznatna.

Na meti su korijeni interneta

Ruski planovi ciljaju direktno na korijen interneta. Komunikacija širom svijeta između računara teče preko 13 DNS root-servera. Na računarima su sačuvani zone fajlovi od tzv. top level domena (TLD) kao što je to npr. .com za čitav svijet ili .de za Njemačku ili .ru za Rusiju. Deset tih root-servera smješteni su u Sjedinjenim Američkim Državama, a ostala tri u različitim zemaljama - jedan u Holandiji, jedan u Švedskoj i posljednji u Japanu. Pri tome postoji još stotine kopija koji se nazivaju anycast-serveri. Samo u Rusiji postoji 10 anycast-servera koji su smješteni u Moskvi, St. Petersburgu i Jekaterinburgu.

Svi root-serveri su samostalni. Glavna kopija DNS-a je do septembra 2016. godine čuvana na A-root-serveru, koji je bio pod upravom američke vlade. Sada je za njega zadužena kćerka firma ICANN-a. ICANN je, nakon prekida ugovora sa Ministarstvom trgovine SAD-a, postala privatna, društveno korisna kompanija sa sjedištem u Kaliforniji. Na vrhu kompanije je Upravni odbor koji čine 20 eksperata iz svih dijelova svijeta.

Politički kontraproduktivna ludost

Wolfgang Kleinwächter ne vidi smisao u ruskom root-server sistemu. „Tvrdnja da bi vlada SAD-a mogla isključiti internet u jednoj državi je potpuna ludost. I kada bi američki predsjednik imao kontrolu nad A-root serverom, koju sada više nema, brisanje zone fajlova jedne države kao što je to npr. .ru bilo bi apsolutno besmisleno. Jer, ovi fajlovi bi i dalje postojali na svim ostalim root- i anycast-serverima. Možda bi slanje e-mailova kasnilo nekoliko milisekundi", objašnjava Kleinwächter. "Ali kako bi Amerikanci uspjeli da iz političkih razloga potpuno uklone zone fajlove jedne države? Takva naredba iz Bijele kuće bila bi ne samo politički potpuno kontraproduktivna, nego ona uopšte ne bi funkcionisala i dovela bi do podsmijeha za globalnu internet zajednicu".

To potvrđuje i David Conrad, tehnički direktor ICANN: „Ne postoji dugme za gašenje. Teoretski je moguće da vlada SAD-a prisili ICANN da učini nešto što bi moglo uticati na top-level domenu s vezom prema Rusiji, iz razloga što je to kompanija čije je sjedište u SAD-u", govori Conrad. To bi otežalo veze, ali krajnji efekat bio bi ograničen. U stvarnosti se DNS zasniva na povjerenju. „Ukoliko bi vlada SAD-a učinila tu ludost, narušilo bi se povjerenje i nastala bi generacija alternativnih root-servera. Štete za internet kao globalno tržište i sredstvo komunikacije bile bi mnogo veće nego štete za korisnike", objašnjavaju dalje Conrad.

Da li bi to bio kraj interneta kakvog poznajemo?

Tehnički je moguće da Rusija izgradi vlastiti root-server. Otežavajuća okolnost bi bila da se svi upute da taj server i koriste. Wolfgang Kleinwächter ne vjeruje da će zemlje poput Kine, koje se trenutno ekonomski šire na globalnom nivou, slijediti ruski primjer.

Kada bi Rusija uspjela ostvariti svoje planove, to bi moglo značiti kraj interneta kakvog poznajemo. Ipak, stručnjaci su optimistični i daju argumente iz ekonomske perspektive. „To bi bio pucanj u vlastito koljeno", zaključuje Kleinwächter.