Duma protiv stranih medija

U vijestima ruske televizije, koja je pod uticajem države, odluka poslanika Dume propraćena je riječima: "Rijetko je kada Parlament bio tako složan." Misli se svakako na donošenje Zakona o radu stranih medija, koji je Donji Dom parlamenta Rusije jednoglasno usvojio. Svih 409 prisutnih poslanika glasali su za zakon. Nijedan nije bio protiv. Zakon će stupiti na snagu, kada ga odobri Gornji dom parlamenta - Senat i predsjednik Vladimir Putin.

Zakon je usmjeren na "internacionalne medije," koji se "potpuno ili djelimično finansiraju iz inostranstva". Oni bi mogli biti označeni kao "strani agenti". Mediji, na koje se odnosi novi zakon, morali bi da otvoreno prikažu kako se finansiraju. Pored toga, bili bi obavezni i da na svojim proizvodima odnosno sadržajima stave oznaku "strani agenti".  Registracija jednog "stranog agenta" uslijedila bi u Ministarstvu pravosuđa Rusije.

Zaoštravanje zakona u drugom čitanju

Zakon je još više zaoštren u drugom čitanju. Tako web stranica strane medijske kuće može biti blokirana, ukoliko je ruska vlada proglasi "nepoželjnom". 

Novi zakon o medijima ne poznaje nikakav automatizam. Eksplicitno se ne spominje nijedna televizija, nijedna radio-stanica niti web stranica. Svaki pojedinačni slučaja biće ispitan od strane Ministarstva pravosuđa. Potpuno je nejasno, šta će se desiti ukoliko jedan strani medij, uprkos poziva, odbije da se registruje kao "strani agent". Nadalje nije jasno koje će kriterije ruska strana postaviti, kako bi jednu medijsku kuću okarakterisala jednom takvom kvalifikacijom. Očito je poželjno da to sve bude nejasno definisano.

Zamjenik predsjednika Dume i član Putinove partije "Ujedinjena Rusija" Andrej Isajev tvrdi da ovaj zakon neće "ograničiti slobodu medija u Rusiji". On je rekao da ovim zakonom neće biti pogođeni ruski mediji, koji su djelimično finansirani iz inostranstva. Glasnogovornik predsjednika Rusije Dimitri Peskov je nakon glasanja saopštio da je zakon direktan odgovor na restrikcije, koje su napravljene prema ruskim medijima, prije svega prema "Russia Today" (RT) i "Sputniku". "Nijedan napad na slobodu ruskih mediji neće ostati bez odgovora., izjavio je Andrej Isajev.

Reakcija na američke restrikcije

Vijeće Ruske federacije pozabaviće se ovim zakonom  22. novembra. Senator Andrej Klimov je na ruskoj televiziji rekao da zakon nije usmjeren prema Deutsche Welleu, niti je usmjeren protiv njemačke vlade, niti Francuske ili bilo koje druge zemlje. "Niko ne želi da započne rat sa cijelim svijetom  i svim medijima", rekao je senator.

Zakon koji je donijela Duma je posljedica odnosa između SAD i Rusije, koji se sve više pogoršavaju. Vašington prebacuje Moskvi uticaj na predsjedničke izbore 2016  – do kojeg je došlo i uz pomoć ruske medijske kuće RT (Russia Today). RT je okarakterisan kao propagandni medij, koji finansira ruska država. On se, nakon zahtjeva američkih vlasti, 13. novembra registrovao kao "strani agent" pri "Foreign Agents Registration Act" (FARA).  Kremlj to smatra napadom na ruske medije i interese. Putin je još prije nekoliko dana najavio protumjere.

Ruske mjere protiv internacionalnih medijskih kuća oslanjaju se na zakon, kojeg je Duma usvojila 2012. godine. Po tom zakonu, nevladine organizacije finansirane iz inostranstva, moraju  se registrovati kao predstavnici stranih službi. Tada je Kremlj reagovao na demonstracije protiv Vladimira Putina. U međuvremenu je Rusija 11 nevladinih organizacija proglasila "nepoželjnim". Neke od njih su napustile Rusiju. Ali web-stranice nijedne od tih nevladinih organizacija nisu blokirane.