Rusija stenje pod novim američkim sankcijama
12. april 2018
Sankcije? Na to crkavaju od smijeha naše nuklearne rakete. Kada su 2014, nakon ruske aneksije Krima, uvedene sankcije mnogi Rusi su nosili majice sa sličnim izrugivačkim natpisima. U početku se sa sankcijama oklijevalo i bile su vrlo ograničene. Rusija se prilagodila 'novoj ekonomskoj realnosti' - moskovski je eufemizam za konfrontacije sa Zapadom. A privreda je 2017. ponovo počela da raste. No, upitno je da li će se to tako nastaviti i nakon nove runde sankcija.
Milijardski gubici
Po prvi put nakon aneksije Krima su nove kaznene mjere, uvedene 6. aprila, izazvale lom na ruskim tržištima akcijama i devizama. Sankcije protiv 24 oligarha, vodećih državnih službenika i 15 preduzetnika su prema ruskim medijima za samo nekoliko sati u ponedjeljak izazvale dvocifrene milijardske gubitke.
Pad se nastavio i u utorak, a kraj nije na vidiku. Pritisak na ruske papire od vrijednosti i rublju rastu i zbog mogućih novih američkih sankcija zbog trovanja nekadašnjeg rusko-britanskog špijuna Sergeja Skripalja. U američkom Kongresu postoji prijedlog da se sankcije uvedu i na ruski državni dug. Ako se to dogodi, biće to 'ekonomski rat', kaže Aleksandar Šohin, predsjedavajući ruskog Udruženja preduzetnika RSPP.
No, pod novim sankcijama ne trpe samo direktno pogođene osobe i firme, već i drugi preduzetnici i banke. Gubici akcija pogodili su i rusku najveću banku - Sberbanku. Vlada, međutim, tvrdi kako situaciju drži pod kontrolom i obećava finansijsku podršku.
Ekonomska imperija se bori za opstanak
A državna pomoć će zasigurno biti potrebna 50-godišnjem preduzetniku Olegu Deripaski i to više nego drugima. On je, prema viđenju Vašingtona, jedan od Kremlju posebno bliskih oligarha i najviše je osjetio posljednje američke sankcije. Njegova ekonomska imperija 'Basic Element' je žestoko pogođena. 'Basic Element' prema sopstvenim navodima zapošljava širom svijeta preko 150.000 ljudi. Na njihovim internet stranicama stoji da više od 15 odsto ruskog stanovništva 'direktno ili indirektno' zavisi od ovog koncerna. Tu se još računaju najveći svjetski proizvođač aluminijuma 'Rusal' ili koncern 'Ruske mašine', sa preduzetnicima iz autoindustrije, vazduhoplovne industrije i željezničke tehnike.
Simboličan detalj je da 'Ruskim mašinama' pripada proizvođač automobila GAZ iz Nižnjeg Novgoroda. To je tradicionalno rusko preduzeće pred čijim je radnicima Vladimir Putin u decembru 2017. najavio svoju četvrtu kandidaturu za mjesto predsjednika, da bi u martu bio ponovo izabran.
Još je nejasno da li su zbog sankcija ugrožena radna mjesta u Deripaskinim preduzećima. Istina je da su SAD veoma važno tržište za aluminijum, ali ipak najveći dio produkcije 'Basic Elementa' ide na domaće tržište. Čini se da je ipak stvarni problem njegov spoljni milijardski dug. Zbog sankcija se ovi dugovi mogu otplaćivati samo uz državnu pomoć. Analitičari procjenjuju da bi tako država mogla da preuzme Deripaskinu imperiju.
Mnogo gubitnika
Mnogi Rusi su do sada osjetili sankcije Zapada, ali ograničenja nisu bila tako dramatična. Sličan lom na tržištu devizama se dogodio krajem 2014. Razlog za to je bio pad cijena nafte na svjetskom nivou, što je ruski najvažniji izvozni proizvod i izvor deviza.
U ovom trenutku se u Rusiji o tome diskutuje da bi devalvacija rublje za one Ruse koji planiraju odmor u inostranstvu mogla da bude problem. Prošle godine je svakako opao broj Rusa koji su odmore provodili u inostranstvu.
Osim toga bi mnogi Rusi prve posljedice pada rublje, uzrokovane sankcijama, mogli uskoro da osjete u prodavnicama elektronskih uređaja. Ekonomski list 'Vedomosti' je pisao da se očekuje povećanje cijena za pet do 10 odsto za smartfone ili laptopove.
Ali, ima takođe i onih koji profitiraju do ovakvog razvoja događaja, prije svih turizam. Tako bi neki Rusi, kako bi uštedjeli, na primjer umjesto u Turskoj mogli da ljetuju na poluostrvu Krimu.