Skrivena ofanziva ruskih homoseksualnih sportista
16. juni 2018
Aleksandar Agapov na bini postavlja zastavu duginih boja. Na ulaz stavlja list papira, na kojem se vidi kako se fudbaleri drže za ruke. Na ekranu treperi "Čudo od djeteta" - film o mladom nogometašu, koji je homoseksualac. "Uspjelo nam je", kaže on. Organizovali smo skup o lezbejkama i gej-muškarcima u Moskvi. Da li im je to zaista uspjelo? Samo na prvi pogled.
Izvan sale gotovo niko o tome ništa ne zna. Od 2013. godine, zakon u Rusiji zabranjuje da se u kontekstu maloljetnika pozitivno govori o homoseksualnosti. Skup se održava u nedjelju u njemačkom Goethe institutu. Agapov je lično poslao uputstva svakom pozvanom gostu sa opisom kako da dođu na mjesto događaja. Nema postera, nema reklame na mreži. Posljednje tri godine Aleksandar Agapov predsjedava ruskom "LGBT sportskom federacijom” - sportskom organizacijom lezbejki, homoseksualaca, biseksualaca i transrodnih osoba u Rusiji. Želi da se bori za sport bez diskriminacije, ali ne smije biti previše primjetan.
Dimna bomba u sportskoj dvorani
U Rusiji se na civilno društvo gleda kao na kontra pokret u odnosu na Kremlj. Na civilnom društvu se reflektira i prelama zabrinutost Kremlja da bi mogao izgubiti vlast i moć. U 2012. u Rusiji je bilo registrovano 400.000 nevladinih organizacija, sada ih ima samo 220.000. Ove organizacije, koje primaju stranu finansijsku pomoć, klasifikovane su kao "strani agenti" - nakon promjene zakona u julu 2012. godine. To je poslovanje u Rusiji značajno otežalo. Situacija se doima mračnom i beznadežnom, ipak mnoge organizacije ne žele da prestanu sa svojim aktivnostima. Pa tako i "LGBT-sportska federacija Aleksandra Agapova”, koji kaže: "Moramo ostati kreativni."
Aleksandar Agapov (35) odrastao je u teškim okolnostima u predgrađu Moskve. U ranoj mladosti je shvatio da ga privlače muškarci, pa je počeo voditi život samotnjaka. Kroz društvene medije naišao je na "Rusku LGBT sportsku federaciju". Sportsko udruženje ima oko 1.700 članova u više od pedeset opština. "Sport je više od zadovoljstva", kaže Agapov. "Sport nam nudi sigurnost." Koliko je teško braniti ovakva stajališta, postalo mu je jasno 2014. na "Open Games" –„Otvorenim igrama". Oko 300 sportista iz Rusije, Evrope i Sjeverne Amerike učestvovalo je na ovoj manifestaciji, održanoj u Moskvi. Na igrama se pojavio i istaknuti gost iz SAD: Greg Louganis, olimpijski šampion u skokovima. Druga prominentna osoba je bila ministrica sporta Holandije Edith Schippers. Prominentni gosti su prije vremena napustili festival. Ubrzo nakon toga, policija je očistila sportsku dvoranu, navodno zbog terorističke prijetnje. Ostali sportski objekti i hoteli povukli su svoju podršku ovim igrama - i opravdali to prebukiranošću, nestankom struje i problemima sa vodovodnim instalacijama. U sali su maskirane osobe ispalile dimnu bombu. Od tada, Aleksandar Agapov za veće skupove obavezno angažuje zaštitarsku firmu.
Predrasude i frustracije usmjerene prema manjinama
Uzroci mržnje prema homoseksualcima su složeni, kaže Ekaterina Kohergina iz nezavisnog centra Levada, ruskog instituta za istraživanje javnog mnjenja: Nacionalizam je porastao od aneksije Krima 2014. godine. Rusija kao velika zemlja sa oko 100 etničkih grupa traži sveobuhvatni i zajednički identitet. Do 2050. godine broj stanovnika bi sa 143 miliona mogao opasti za dvadeset miliona. Finansijske brige se kompenzuju odbacivanjem, posebno homoseksualaca ali i imigranata iz srednje Azije. Kohergina kaže da se "frustracije i predrasude često ispoljavaju na manjine".
"Ruska LGBT sportska federacija" još se drži i još uvijek nije zavedena kao "strani agent". Na sport se u istočnoj Evropi gleda kao na nepolitično polje djelovanja i bez sumnjičavosti.
Bez diskriminacije
Međutim, navijači i ljubitelji fudbala iz cijelog svijeta trenutno prisustvuju Svjetskom prvenstvu u Rusiji. Alexander Agapov zna za prijetnje nasiljem ruskih neonacista upućene putem društvenih mreža homoseksualnim navijačima iz Evrope. On je međutim registrovao i izjave domaćina Svjetskog fudbalskog prvenstva. "Dali smo garancije FIFA-i da će biti moguće na stadion ponijeti zastavu u duginim bojama", rekao je glavni organizator Fudbalskog prvenstva u Rusiji Aleksej Sorokin i dodao: "Naravno, sve mora biti u skladu sa opštim moralom, koji se, kao što vidim, ne razlikuje od onog u zapadnom svijetu. Neće biti diskriminacije u pogledu seksualne ili vjerske orijentacije tokom Svjetskog fudbalskog prvenstva."
Kako se onda može desiti da Egipat kao učesnik najveće smotre fudbala na svijetu, hotel u kojem odsjeda reprezentacija ima u Čečeniji, u kojoj su homoseksualci izloženi mučenju i ubijanju? "LGBT sportskoj federaciji” je potreban novac za slanje svojih sportista na međunarodna takmičenja, u Stokholm ili u Amsterdam. Neki fudbaleri su se bojali da će ih i tamo policija pretući, kao što im se dogodilo u Rusiji. Nisu mogli vjerovati kada su ih dočekali uz klicanje i odobravanje, ističe Aleksandar Agapov i dodaje: "To je važan korak za njihovu emancipaciju".
Uprkos svemu, nada se velikom broju posjetilaca tokom Svjetsko fudbalskog prvenstva u Rusiji. Nada se i da njegova domovina neće biti svedena samo na Putina. Za njegovu organizaciju važna je umreženost sa drugima, tim prije što se još nije etablirala kultura donacija. Jednoga dana LGBT-sportisti željeli bi da imaju sopstveno predstavništvo, sve i ako na vratima ne mogu velikim slovima ispisati svoj naziv.
Uprkos svega, nada se velikom broju posjetilaca tokom Svjetsko fudbalskog prvenstva u Rusiji. Nada se i da njegova domovina neće biti svedena samo na Putina. Za njegovu organizaciju važna je umreženost sa drugima, tim prije što se još nije etablirala kultura donacija. Jednoga dana LGBT-sportisti željeli bi da imaju sopstveno predstavništvo, sve i ako na vratima ne mogu velikim slovima ispisati svoj naziv.
Uprkos svega, nada se velikom broju posjetilaca tokom Svjetsko fudbalskog prvnstva u Rusiji. Nada se i da njegova domovina neće biti svedena samo na Putina. Za njegovu organizaciju važna je umreženost sa drugima, tim prije što se još nije etablirala kultura donacija. Jednoga dana LGBT-sportisti željeli bi da imaju sopstveno predstavništvo, sve i ako na vratima ne mogu velikim slovima ispisati svoj naziv.