RS: Rezolucija o osudi genocida u Srebrenici neće proći

Za vrijeme možda najveće političke krize u Bosni i Hercegovini nakon rata devedesetih, stiže prijedlog rezolucije o osudi genocida u Srebrenici, koji su podnijela dva bošnjačka poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Ramiz Salkić i Amir Hurtić predložili su rezoluciju u čijem tekstu se navodi da bi Narodna skupština trebala podržati i prihvatiti presude međunarodnih sudova, uputiti izvinjenja i saučešće porodicama žrtava.

„Privođenje pravdi preostalih osumnjičenih za genocid i druge ratne zločine preduslov je za izgradnju trajnog mira, povjerenja i stabilnosti, a svako negiranje ili relativizacija genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina u BiH je neprihvatljivo", navodi se pored ostalog u rezoluciji.

Drugi pokušaj u osam godina

„Vrijeme je da se Narodna skupština Republike Srpske izjasni", poručuje Ramiz Salkić, podsjećajući da je 2015. godine predložio sličnu rezoluciju. „To što ona nije došla na dnevni red, što ni ova rezolucija vjerovatno neće doći na dnevni red, ne znači da mi treba da ćutimo“, rekao je Salkić.

Salkić je sličnu rezoluciju predložio prije osam godina, još dok je bio potpredsjednik Republike Srpske, ali je taj prijedlog odbačen na skupštinskom Kolegijumu koji predlaže dnevni red sjednica. Prilikom razmatranja ove inicijative, prema riječima tadašnjeg predsjednika skupštine Nedeljka Čubrilovića, ocijenjeno je da Salkić nije nadležan za podnošenje inicijative, te da je došlo do zloupotrebe institucije potpredsjednika RS.

„Naša je obaveza da ukazujemo, da opominjemo i da podsjećamo u nadi da će doći trenutak kada će ljudi, koji budu sjedili u ovoj sali, shvatiti da je to u njihovom i interesu naroda kojeg predstavljaju. Jer, ako i mi budemo ćutali, oni će još više biti u uvjerenju da su u pravu i da rade dobru stvar. Zato smo mi tu da ih podsjećamo i opominjemo. Do kada će to oni raditi? Vidjećemo“, poručio je Salkić, uz komentar da se ignorisanjem najveća šteta nanosi srpskom narodu.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, poručuje da srpski narod neće dozvoliti da se bilo kakve presude upotrebljavaju protiv njega i Republike Srpske. Najavom predstavljanja rezolucije, Stevandić tvrdi da su poslanici Salkić i Hurtić, „dobili zadatak da stalno remete dobre međunacionalne odnose i lansiraju teme o kojima ne postoji saglasnost u BiH".

Stevandić: „Srbi su najveće žrtve genocida"

„Srbi kao narod, koji je najveća žrtva genocida na Balkanu, ne žele da dijele ni suze, ni žrtve, ali i ne dozvoljavaju da se bilo kakve presude upotrebljavaju protiv njih i Republike Srpske“, rekao je Stevandić.

Da o tome ne postoji saglasnost ni na nivou BiH, pokazuje odbijanje zahtjeva u Savjetu ministara da se 11. juli proglasi danom žalosti na teritoriji cijele države. Protiv ove odluke bili su ministri iz RS. Nekoliko dana ranije, oštra rasprava dogodila se na sastanku lidera vladajućih partija, nakon koje je ministar odbrane Zukan Helez rekao da je lider SNSD-a Milorad Dodik opsovao genocid u Srebrenici.

„Jest se spominjao genocid. Muslimani uvijek misle da političke rasprave mi moramo početi sa pričom o tome kako smo mi napravili genocid nad njima. Ja sam rekao „daj skini taj genocid“ i opsovao, to je tačno, ali tada nije spominjana Srebrenica", rekao je Dodik, dan nakon sastanka.

Inače, Narodna skupština RS je prije pet godina poništila Izvještaj Komisije Vlade RS o događajima u i oko Srebrenice iz 2004. godine, izrađen po nalogu tadašnjeg Doma za ljudska prava. U tom izvještaju je utvrđeno da je u Srebrenici počinjen genocid i da su u ratnim zločinima učestvovale vojne, policijske i političke strukture RS-a. Na zahtjev Milorada Dodika, 15 godina kasnije formirana je nova Komisija, koja bi, kako je rečeno "na objektivan i nepristrasan način utvrdila stradanja svih naroda na području srebreničke regije u periodu od 1992-1995. godine".

„Narodna skupština Republike Srpske smatra da se Izvještajem Komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine manipuliše istinom i pokušava mijenjati karakter rata u BiH, a sve u funkciji slabljenja Republike Srpske“, navedeno je u jednom od zaključaka.

- pročitajte i ovo:  Komisije RS-a sa „zadatim“ ciljevima

Komisija RS „poništila" genocid 

Tako je nova Komisija za utvrđivanje događaja u i oko Srebrenice, na čijem čelu je bio Izraelac Gideon Greif, zaključila da se u Srebrenici nije dogodio niti pojedinačni zločin genocida, niti genocid uopšte. Dodik je tada, predstavljajući izvještaj, rekao da je on baziran na činjenicama, koje su prikupili eksperti iz svih krajeva svijeta.

„Izvještaj između ostalog sadrži i informacije o tome kako su novinari plaćeni da vode savremeno ratovanje, opredijeljeni u početku i prije rata da se Srbi kvalifikuju kao negativci, pisali svoje izvještaje u toplim kancelarijama u Londonu i Vašingtonu, priklanjajući se tako opštoj percepciji. Opisivali su događaje koji su uznemirili svijet, a nisu se ni desili", naveo je Dodik tada.

Međunarodni sud pravde u Hagu kvalifikovao je 2007. godine zločin u Srebrenici kao djelo genocida, gdje je u julu 1995. godine ubijeno više od osam hiljada lica. U izvještaju Vlade RS navodi se da je „od 1992. do 1995. godine na području Srebrenice stradalo 3.500 Bošnjaka i preko dvije hiljade Srba“.

Međutim, izvještaj čiju je izradu inicirao Dodik, naišao je na brojne kritike. "Izvještaj je reflektovao mišljenje političkih lidera bosanskih Srba, koji odbacuju presude međunarodnih sudova kojima su masakri u Srebrenici klasifikovani kao genocid. U njemu se također tvrdi da su veliki broj ubijenih Bošnjaka bili aktivni vojnici a ne civili, kako su utvrdili sudovi", naveo je BIRN.

U januaru 2022. i Gideon Greif je izjavio da se "slaže da je broj stradalih bio oko 8.000", i da će se "ta greška ispraviti" ali da neće biti revizije dijela izvještaja u kojem se kaže da ubistva Bošnjaka od strane bosanskih Srba nisu predstavljala genocid.

- pročitajte i ovo:  Zbog negiranja genocida u Srebrenici izraelski povjesničar ostao bez njemačkog ordena za zasluge

Predsjednik međunarodne komisije

Mjesec dana nakon objavljivanja novog izvještaja Komisije vlade RS o događajima u Srebrenici, 23. jula 2021. tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nametnuo je izmjene Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločina. Već dvije godine niko po ovom zakonu u BiH nije procesuiran, ni po službenoj dužnosti niti po prijavama na desetina udruženja proisteklih iz proteklog rata. Objašnjenje koje su pravosudne institucije u BiH do sada davale po ovom pitanju je da „oni nisu u mogućnosti sprovesti zakon“. Tužilaštvo BiH je do sada odbacilo na desetine prijava, a od policije i drugih agencija nisu dobili nijedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu.

Inckov zakon mrtvo slovo na papiru

„Do sada nije bilo nijedne optužnice, jer su tužioci jednostavno naišli na određene poteškoće da bi dokazali postojanje navedenog krivičnog djela, jer u javnosti se netačno prezentuje krivično djelo zabrane negiranja genocida. Navedeno je jasno šta je biće tog krivičnog djela. Ono treba biti urađeno na način da proizvede posljedicu“, rekao je glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić, predstavljajući još početkom godine izvještaj o radu Tužilaštva BiH. Kao nedostatak je navedeno i nepostojanje sudske prakse u BiH kada je u pitanju ova tematika. Zbog toga bošnjački poslanici u Republici Srpskoj očekuju makar usvajanje rezolucije, iako je već sada jasno da neće biti potrebne podrške ni za stavljanje rezolucije na dnevni red parlamenta.

„Sjećanje na genocid u Srebrenici i zločine u BiH potrebno je ugraditi u naše zajedničko sjećanje i temelje proširenja Evropske unije na prostoru zapadnog Balkana. Ne smijemo pristati na diskriminatorske i isključive stereotipe o pojedinim narodima“, rekao je poslanik Amir Hurtić. "Želja je da se rezolucijom pokrene proces skidanja kolektivne odgovornosti za genocid i druge ratne zločine".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu