Da li se poništava Izvještaj Vlade RS o Srebrenici?
20. juli 2018
Nakon najava, za koje se mislilo da neće biti realizovane, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske zatražio je održavanje posebne sjednice Narodne skupštine samo sa jednom tačkom dnevnog reda – Informacija o Izvještaju Komisije o događajima u i oko Srebrenice u periodu od 10. do 19. jula 1995. godine. Takav potez uslijedio je nakon što je njemačkom pravosuđu predat spisak sa 22.000 imena, pripadnika Vojske Republike Srpske, koji su tada bili angažovani na tom području, da se ispita njihova umješanost u događaje tih julskih dana. Spisak je predat ispred Udruženja „Majke Srebrenice".
Opozicija:“ Nećemo ponovo nasjesti“
Međutim, izvještaj je usvojila Vlada RS 2004. godine, na čijem čelu je tada bio Dragan Mikerević, koji danas ne želi da komentariše ništa u vezi sa tim. Sada se postavlja pitanje ingerencija Narodne skupštine u ovom slučaju, na šta upozorava i opozicija. Istovremeno traže od Vlade da ona prije razmatranja u parlamentu poništi izvještaj, kako se ne bi desilo da sve preraste u predizborni trik, kao u slučaju referenduma, čiji su rezultati na kraju poništeni.
„Dodik pokušava da skrene pažnju javnosti sa nerada institucija RS i teške ekonomske situacije. Pokušava u cijelu priču da uvuče Srebrenicu i to radi na planu gdje su ljudi najosjetljiviji. Pokušava da diskredituje Dragana Čavića koji je tada bio predsjednik RS, u vrijeme kada je izvještaj usvojen. Mi smo naučili lekcije sa raspisivanjem referenduma koji je proglašen anketom. Tražimo minimalno stav Vlade o ovom izvještaju. Bez toga nećemo nasjesti na priču koja bi išla u predizborne svrhe“, kaže Zdravko Krsmanović poslanik opozicionog NDP-a u Narodnoj skupštini RS.
Izvještaj napravljen pod pritiskom stranaca
U Izvještaju Komisije se pored ostalog navodi da je u Srebrenici za tih nekoliko dana jula "likvidirano više hiljada Bošnjaka, na način koji predstavlja teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, te da je izvršilac, pored ostalog, preduzeo mjere prikrivanja zločina premještanjem tijela”. Nakon izvještaja tadašnji predsjednik RS Dragan Čavić u javnom obraćanju građanima rekao da događaji u Srebrenici od 10. do 19. jula predstavljaju crnu sranicu srpske istorije. I nije tajna da će to biti karta za diskreditovanje opozicije pred izbore jer, na kraju, ne postoji baš mnogo pozitivnih stvari koje bi mogli da stave u prvi plan, da bi sa njima išli u kampanju.
Kao razlozi za obaranje ili povlačenje izvještaja, kakva god jezička konstrukcija bila korištena, navodi se da su tokom rada komisije njeni članovi ukazivali na zloupotrebu, ograničen mandat samo na bošnjačke žrtve, kao i da komisija nije rapolagala nikakvim dokazima o krivici.
„To je jedan izvještaj koji je bio napravljen u periodu kada su vršeni pritisci da se on proizvede i na kraju usvoji takav kakav jeste. On je pruzrokovao mnogo problema Republici Srpskoj", kaže predsjednica Vlade Republike Srpske, Željka Cvijanović.
Politikanstvo?
U bošnjačkom političkom korpusu također smatraju da bi sada moglo biti problema. Bošnjaci smatraju da je nedopustiva najava rasprave o ovom pitanju. Nedim Čivić, poslanik koalicije Domovina u Narodnoj skupštini RS kaže da ovo zakonodavno tijelo nije nadležno za ovo pitanje jer je izvještaj usvojila Vlada. Radi se kaže o opasnoj namjeri koja može da izazove negativne posljedice.
„Mislim da na ovaj način Milorad Dodik nanosi veliku štetu, ne žrtvama, već mislim da će nanijeti štetu srpskom narodu i Republici Srpskoj u smislu kolektivne odgovornosti. Jer takvim jednim izvještajem željela se skinuti odgovornost sa srpskog naroda, time što je utvrđena odgovornost ljudi imenom i prezimenom. Pozivam ga da to ne radi. Ne treba nam to politikanstvo“, kaže Čivić.
Da li se radi o politikanstvu znaće se u pojedjeljak (23.7.) kada bi parlament trebao da odluči o datumu održavanja posebne sjednice ili će eventaulno biti zatraženo prethodno izjašnjenje Vlade RS. U svakom slučaju nije nikakva novost da se ovakva krupna pitanja potežu i stavljaju na dnevni red nekoliko mjeseci pred izbore, kao uostalom i u slučaju održavanja referenduma o odlukama visokog predstavnika, koji je na kraju imao cilj samo da „osvoji" još jedan mandat.