Zajedno protiv Irana?

Bila je to gotovo usputna izjava saudijskog prijestolonasljednika i ministra odbrane Mohameda bin Salmana, koja je privukla veliku pažnju svjetskih medija. Svaki narod – bilo gdje – ima pravo da živi mirno kao nacija.

Ta izjava je bila odgovor na pitanje novinara Džefrija Goldberga iz američkog magazina „Atlantik". Goldberg je od Bin Salmana htio čuti da li jevrejski narod ima pravo na svoju državu, barem na dijelu istorijskom domovine svojih predaka. Prijestolonasljednik je bio konkretan: „Mislim da Palestinci i Izrealci imaju pravo na svoju državu."

Bio je to intervju o kome se svuda brzo počelo govoriti, jer je prijestolonasljednik imao i drugih spektakularnih izjava – vrhovnog iranskog vjerskog vođu ajatolaha Alija Hameneija uporedio je sa Hitlerom: „Pored iranskog vrhovnog vođe, Hitler izgleda kao dobar." Hitler je naime pokušao da osvoji Evropu. Hamenei međutim želi da osvoji čitav svijet, kaže princ. Zato je on „Hitler Bliskog istoka".

'Neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj'

Pomirljivi gest prema Izraelu, teške riječi na račun iranskog vjerskog vođe: to ide zajedno, kaže Sebastijan Sons, stručnjak za Bliski istok iz Njemačkog društva za spoljnu politiku. Svojim izjavama Bin Salman nastavlja politiku koja već nekoliko mjeseci očigledno ide u pravcu približavanja Saudijske Arabije i Izraela. „Obje zemlje u Iranu vide ozbiljnu prijetnju za regionalnu stabilnost i bezbjednost. Slijedi se moto 'neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj'."

Koliko se Saudijska Arabija osjeća isprovocirano od strane Irana, ili čak ugroženo, vidi se – za razliku od prijateljskih signala u pravcu Izraela – po agresivnim spoljnopolitičkim akcijama. Već više od tri godine Saudijska Arabija predvodi međunarodnu koaliciju, sačinjenu prije svega od arapskih zemalja, koja je usmjerena protiv pobunjenih Hutija u Jemenu.

Huti slove za saveznike Irana, koji se optužuje da želi da proširi uticaj u siromašnoj susednoj zemlji. To bi značilo političku i vojnu prisutnost Teherana na Arabijskom poluostrvu. Saudijska Arabija poluostrvo vidi kao svoju sferu uticaja i svaki strani uticaj u Rijadu se doživljava kao prijetnja.

I međunarodna koalicija protiv malenog Katara, neposrednog susjeda Saudijske Arabije na istočnoj obali, ocjenjuje se kao indirektan obračun sa Iranom. Saudijska Arabija prebacuje Kataru preveliku bliskost Iranu. U jednom dokumentu iz prošlog juna Rijad navodi koji preduslovi moraju biti ispunjeni kako bi se obustavila kriza. Jedan od njih je da Katar smanji diplomatske odnose sa Iranom i da protjera pripadnike Revolucionarne garde. Također i da se obustavi vojna i obaveštajna saradnja sa Teheranom.

Sumnje u održivo partnerstvo

Prijateljski gest prema Izraelu treba posmatrati u sklopu napetosti koje postoje, kaže Sons, autor knjige o političkim i društvenim dešavanjima u saudijskom kraljevstvu. Od suštinskog značaja je podstaći Saudijsku Arabiju da redefiniše svoj odnos prema Izraelu. O nekoj dubljoj vezi ili čak partnerstvu dviju zemalja ipak ne može biti riječi.

„Protiv toga jednostavno govore mnoge ideološke razlike, koje i dalje postoje. Saudijski kralj je taj u čijoj su nadležnosti dva najveća sveta mesta, Meka i Medina. Zato je on odgovoran za arapsko stanovništvo u svijetu, pa tako, naravno, i za Palestince. Zato sumnjam da će prinudni savez protiv Irana moći da se razvije u održivo partnerstvo", kaže Sons za DW.

Već mjesecima prijestolonasljednik Salman nastoji da razvije novi imidž svoje zemlje. Najkasnije od terorističkih napada u Njujorku i Vašingtonu, u septembru 2001. godine, Saudijska Arabija važi za uporište religioznog fundamentalizma sa labavim granicama ka džihadizmu. Većina napadača iz 2001. godine je porijeklom iz Saudijske Arabije.

Tek krajem prošlog marta okružni sudija u Njujorku je prihvatio tužbe žrtava protiv Saudijske Arabije. U Rijadu su to stalno pokušavali da spriječe – ne samo zbog mogućih ekonomskih posljedica sudske presude, već i zbog zabrinutosti za ugled Kraljevine.

Zato nije slučajno što je prijestolonasljednik Salman gest u pravcu Izraela učinio upravo tokom posjete SAD-u, kaže Sebastijam Sons. Od vitalnog interesa za Rijad je dalje poboljšanje odnosa sa Vašingtonom. „Time američkoj publici želi da poruči da i dalje postoji velika želja za saradnjom sa Amerikancima, pa tako i sa američkim saveznicima, u ovom slučaju Izraelom."

Ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri će saudijski gest uticati na druge arapske zemlje. Nije isključeno da će se stari frontovi – pri čemu je većina arapskih zemalja protiv Izraela – sada promijeniti. U tom slučaju bi većina arapskih zemalja stajala protiv Irana. Ali, možda će taj novi front samo zamijeniti onaj stari.