Reforme u Grčkoj brzinom puža

U trećem paketu pomoći za Grčku stoji crno na bijelo: premijer Aleksis Cipras obavezuje se da će sprovesti 223 mjere štednje i reformi do 2018. godine, koje su precizno navedene i to sa tačnim rokovima. Čak 48 tih mjera trebalo bi da bude sprovedeno do sredine oktobra kako bi međunarodni kontrolori pravovremeno mogli da započnu sa kontrolom reformskih napora Grčke i da do sredine novembra o tome podnesu izvještaj ministrima finansija država-članica evrozone. Grčka je zauzvrat trebalo da u oktobru dobije prvu ratu pomoći u iznosu od dvije milijarde evra i još jednu milijardu u novembru. Međutim, prema pisanju njemačkog lista „Zidojče cajtung“, Atina kasni sa ispunjavanjem svojih obaveza. Do sada je navodno pokrenula samo 14 od ukupno 48 obećanih mjera.

U Grčkoj je taj članak iz njemačkih novina izazvao oprečne reakcije. U utorak ujutro (27.10.), grčko Ministarstvo finansija saopštilo je da je 90 odsto obećanih reformi pokrenuto. Ipak, samo nekoliko sati kasnije, objavljeno je da će vlada tek sad po hitnom postupku uputiti u parlament zakone o preostalim reformama. A i tu su sporne mjere štednje očigledno izostavljene.

Iz jednog u drugi džep

Dimitra Kadu, glavna urednica ekonomskog internet-portala Capital.gr objašnjava da je razlog za kašnjenja to što su reforme složene i nemoguće ih je pokrenuti u tako kratkom roku – pogotovo ako se uzme u obzir da Ciprasova vlada mora za kratko vrijeme da ispravi propuste svih bivših vlada. Osim toga, kaže Dimitra Kadu, još uvijek su otvorena pitanja koja se tiču burne unutrašnjopolitičke reakcije, recimo kod poreza na privatne škole, liberalizacije apotekarske djelatnosti ili ukidanja poreskih povlastica u poljoprivredi. Kako bi ublažio te reakcije, lijevo orijentisani Cipras obećao je u predizbornoj kampanji da će staviti na led sporne mjere štednje i umjesto njih uvesti „zamjenske mjere s istim efektom“. Kod privatnih škola to konkretno znači da je prvobitno uvedeni porez zamijenjen drugom mjerom koja donosi isti iznos u državnu kasu.

Ali u predizbornoj kampanji niko nije želio da otkrije kako bi te zamjenske mjere trebalo da izgledaju i odakle će se finansirati. Aleksis Papahelas, direktor grčkog lista „Katimerini“, kaže da se vlada zbog toga sada našla u problemima: „Politička argumentacija je jedna stvar, ali je sasvim druga stvar agitacija s ispravnim brojkama.“ On objašnjava da vladina politika nailazi na negativne reakcije, pa zato vlada pokušava da vrluda po načelu: „Iz desnog u lijevi džep“.

Cipras traži podršku u inostranstvu

Tokom posjete francuskog predsjednika Fransoa Olanda Atini prošlog petka (23.10), Cipras je otvoreno govorio o spornoj konsolidaciji nenaplativih bankarskih kredita i izjavio da on ne želi da Grčku pretvori u „arenu za smaknuća“. Čini se da je Oland za to imao razumijevanja. On je zamolio za „fleksibilnost za Grčku“, recimo kod pitanja od koje vrijednosti nekretnine dužnik uživa zaštitu od prinudne prodaje te nekretnine. Manje razumijevanja pokazao je potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis za vrijeme svoje nedavne posjete Atini. On je upozorio na neophodnost ubrzanja reformi i opasnost od posezanja za rezervama banaka. Takođe je odbio prijedlog reforme penzionog sistema na račun poslodavaca. Grčki mediji odmah su ga prozvali „letonskim izaslanikom Angele Merkel“.