Referendum na jesen

Referendum u RS bi se mogao održati u septembru s obzirom da je definisan rok za njegovo održavanje, 50 dana od dana stupanja na snagu Odluke. Pitanje koje je skupština utvrdila glasi: „Da li podržavate neustavno i neovlašćeno nametanje zakona od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno nametnute zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH i primjenu njihovih odluka na prostoru Republike Srpske?“.

Oštre reakcije i upozorenja

Odmah nakon što je skupština izglasala Odluku sa većinom od 45 poslanika i 31 uzdržanim glasom opozicije, reagovale su najznačajnije međunarodne institucije u BiH, prvenstveno američka Ambasada i OHR, uz prethodno upozorenje Savjeta za implementaciju mira (PIC).

"Mi smo protiv ovog referenduma i bilo kojih priprema za njega jer predstavljaju kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i jer se plašimo posljedica koje će imati za građane u Republici Srpskoj i u cijeloj BiH", navedeno je u saopštenju Američke ambasade.

U saopštenju se navodi da su angažovana relevantna odjeljenja i agencije Vlade SAD da bi se odlučilo o primjerenoj reakciji prema onima koji su odgovorni za ovu političku provokaciju.

"Ohrabreni smo činjenicom da se u RS vodi legitimna debata o korijenima ovog političkog manevra kao i motivima koji stoje iza njega. Ovaj otvoreni diskurs o raskolu između korumpiranih snaga koje vode proces odlučivanja u RS i onoga što je istinski u najboljem interesu njenih građana indikator je energičnog i transparentnog demokratskog sistema koji može i treba da postoji u BiH", piše u saopštenju.

Dodik: “Garantujem da će referenduma biti”

Posebno je naglašeno da međunarodna zajednica zadržava instrumente neophodne za očuvanje Dejtonskog sporazuma, pa mnogi očekuju da bi reakcija ovoga puta mogla biti oštra, uz upotrebu bonskih ovlaštenja, koja godinama nisu korištena. Međutim, predsjednik RS Milorad Dodik, koji je i predlagač Odluke, svjestan je kaže da će opstrukcija biti ali da će RS referendum sprovesti: „ Našu Odluku mora da potvrdi Vijeće naroda RS. Za očekivati je da će Klub Bošnjaka uložiti veto. Ja sam kao predsjednik uvjeren da se ovim ne krši vitalni nacionalni interes, nego se čuva ustavni poredak. Ja vam garantujem da će se ovaj referendum održati. Morate da znate, da je moguće da će recimo Bakir Izetbegović (član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA) uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH i da će taj sud vjerovatno odlukom tri stranca i dva Bošnjaka poništiti ovu Odluku. A ja vam kažem da je upravo taj momenat ključan i tada moramo znati da idemo na referendum, bez obzira na odluku Ustavnog suda BiH, jer je ona politička a ne pravna“.

Izolacija RS?

Reagovao je i „tumač Dejtonskog sporazuma“ u BiH . Iz Kancelarije visokog predstavnika upozoravaju da bi referendum mogao RS da gurne u izolaciju. Tvrde da ovakav potez izlazi iz nadležnosti Narodne skupštine RS a pozivati građane da glasaju protiv Dejtona je kažu guranje RS i BiH u još dublju krizu.

„Entitetske vlasti treba da prestanu insistirati na sprovođenju referenduma koji krši Opšti okvirni sporazum za mir i izlazi iz okvira njihovih nadležnosti, te da se, umjesto toga, usredsrede na ispunjenje obećanja koja su dali biračima kako bi se poboljšali životni uslovi u Republici Srpskoj“, poručuju iz OHR-a.

Većina analitičara u BiH stava je da se radi o veoma opasnom potezu vlasti u RS, koji bi mogao destabilizovati BiH ali i imati uticaj na region. Zbog toga preovladava mišljenje da je neophodna brza reakcija međunarodnih predstavnika, iako nije poznato kakva bi kontra-reakcija mogla biti.

Zanimljivo je da jedinstvo nisu iskazale srpske stranke u parlamentu, tako da su poslanici okupljeni oko Saveza za promjene bili suzdržani prilikom glasanja. Zdravko Krsmanović (NDP) smatra da nije dobro u ovom trenutku ispitivati puls međunarodne zajednice: „Ne možemo mi u sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama. Išli su u te sukobe i Sadam Husein i Gadafi, da ih ne nabrajam sada, pa su dobili `arapska proljeća`. Neću da se to nama ovdje desi. Usvajanje ove odluke je klasični primjer pokušaja da se kroz političku aktivnot skrene pažnja sa organzovanog kriminala i da narod treba da postane talac jedne politike“.

Niko “protiv” Odluke

Hitnu reakciju međunarodne zajednice tražili su i bošnjački poslanici u parlamentu RS okupljeni u koaliciju Domovina. Međutim, zbog njihovog neprisustva sjednici prilikom glasanja, tehnički, niko nije bio protiv Odluke o referendumu (45 za, 31 uzdržan, niko protiv). U raspravi su upozorili na stav Savjeta za implementaciju mira u BiH koji je saopštio da se radi o fundamentalnom kršenju Dejtonskog sporazuma.

„Sam referendum gubi smisao i ovakvo referendumsko pitanje. Njime bi se dovele u pitanje sve odluke visokih predstavnika u BiH“, rekao je potpredsjednik skupštine, Senad Bratić, član koalicije Domovina, koja je najavila da će uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH i zatražiti zaštitu Bošnjaka u RS.

Ni odluku o referendumu prije četiri godine međunarodni predstavnici nisu stavili van snage korištenjem bonskih ovlaštenja. Doduše, to je učinjeno na suptilniji način, dolaskom tadašnje visoke predstavnice EU Ketrin Ešton u Banjaluku i razgovorom sa Dodikom, koji je pristao na reformu pravosuđa i strukturalni dijalog i suspendovao odluku o referendumu. Nema nagovještaja da bi se nešto slično moglo dogoditi i ovaj put, mada je malo vjerovatno da će međunarodna zajednica „dozvoliti“ održavanje referenduma, koristeći sva ovlaštenja koja ima na raspolaganju, uključujući i bonska.