Referendum i pored upozorenja PIC-a

Vladajuća većina u RS ne odustaje od održavanja referenduma u ovom entitetu o Sudu i Tužilaštvu BiH. Predlagač, predsjednik RS Milorad Dodik rekao je tokom obraćanja poslanicima da RS ima pravo na referendum i da kako je rekao "izmišljeni državni pravosudni sistem Bosnu i Hercegovinu čini dodatno nestabilnom i još više podjeljenom". Zbog toga očekuje veliku podršku građana RS, koji, kako smatra, imaju pravo da odlučuju o nametnutim zakonima u vezi sa funkcionisanjem pravosudnih institucija BiH.

"Istorijski dan za RS"

"Donošnje odluke o referendumu o radu Suda i Tužilaštva BiH biće zapisano u političkoj istoriji RS kao jedan od najvažnijih trenutaka nakon njenog osnivanja. Ne smijemo iznevjeriti buduće generacije koje od nas očekuju odgovornost i zato treba da svi ponosno budemo dio ovog procesa bez obzira na političke i stranačke razlike, kao i lične animozitete. Treba da budemo okupljeni oko jedinstvenog cilja odbrane nacionalnih i narodnih prava. Ovo što danas radimo i radićemo na referendumu odnosiće se na generacije koje nisu ni rođene i ako sada propustimo priliku, propustićemo da naši potomci imaju budućnost", rekao je Dodik.

Jasno je da se ovdje radi o većem zalogaju od referenduma o pravosuđu, o čemu bi, kako se i navodi, trebale odlučivati buduće generacije. Međutim iako je prije četiri godine, kada se na istom mjestu donosila odluka o održavanju referenduma, opozicija podržala vlast, sada kažu ne žele da učestvuju u ovom projektu s obzirom da se, kako tvrde, radi o sredstvu za prikrivanje kriminala i korupcije u RS i lošeg života građana.

Postavljaju pitanje šta dalje s obzirom da odlukom nije definisano šta će se desiti nakon referenduma, ukoliko uopšte i bude održan.

"Šta nakon referenduma. Da li će kazneno popravne institucije u RS otpustiti lica koja kazne izdržavaju na osnovu presuda Suda BiH i da li će ti postupci biti obnovljeni pred sudovima RS? Vi vrlo dobro znate da neće. I nemojte da se krijete iza priče da nije bitno šta će biti sutra. Veoma je bitno. Hoće li institucije RS sarađivati nakon referenduma sa institucijam BiH, odgovorite nam na to pitanje. Šta ćete ako bilo ko pokuša da spriječi referendum?”, upitao je Vukota Govedarica iz SDS-a, koji je odmah dobio odgovor od Dodika.

"Ne radi se ovdje o pitanju šta poslije. Ne radi se ovdje o tome, već o danu kada se održava referendum a poslije se sve zna. Ukoliko ne bude dogovora onda RS treba da pristupi donošenju zakona na njenoj teriotoriji a predstavnici iz RS u BiH da zatraže poništavanje Zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH."

Nema jasnog datuma

Narodna skupština utvrđuje održavanje referenduma na način da se odlukom direktno ili indirektno odredi datum njegovog održavanja koji po Zakonu ne može biti 30 dana prije, ni šest mjeseci nakon stupanja odluke na snagu. Iako je prvobitno bilo definisano da u prvoj sedmici septembra bude održan referendum, ova odredba je naknadno izbačena i ostavljen rok od šest mjeseci.

Za to vrijeme stižu reakcije od bošnjačkih političara koji nisu podržali ni dnevni red za raspravom o referendumu. Smatraju da se radi o neozbiljnom potezu vlasti u RS, koja se upušta u pitanja koja su u isključivoj nadležnosti BiH. Zbog toga je izvjesna blokada, odnosno veto u Vijeću naroda RS, o čemu će konačnu odluku najvjerovatnije dati Ustavni sud RS.

Veto izvjestan

"Pokretanje ove inicijative nije politički mudro. Radi se o reviziji Dejtona i ne mogu da shvatim da se hvataju u koštac sa takvim stvarima. O nečemu što je u Dejtonu dogovoreno i potpisano, zaista je neodgovorno da o tome odlučuje RS. Već duže vrijeme postoji namjera za osamostaljivanjem i ovo je samo još jedna potvrda da je to tako u RS. Postavljanje granica je besmisleno", kaže predsjedavajući Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Mujo Hadžiomerović.

Ambasadori Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIC), uz izuzeće predstavnika Rusije, nedvosmisleno izjavljuju da bi najavljeni referendum u Republici Srpskoj o ovlaštenjima visokog predstavnika i pravosuđu BiH predstavljao fundamentalno kršenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir.

"Direktno kršenje Dejtona"

"Pitanja koja se odnose na državne pravosudne institucije potpadaju pod ustavne nadležnosti države i ne spadaju u ustavne nadležnosti entiteta, dok su status i ovlaštenja visokog predstavnika pitanja koja proističu iz Opšteg okvirnog sporazuma za mir i međunarodnog prava te ni oni ne spadaju u okvir nadležnosti RS", saopšteno je iz OHR-a tokom održavanja sjednice Narodne skupštine, uz tvrdnju da skupština RS ne može usvajati pravne akte o tim pitanjima, putem referenduma ili na bilo koji drugi način.

"Najavljeni referendum predstavlja direktno kršenje Aneksa 4 i Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Osim toga, ustavni okvir RS i Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi RS predviđaju da NSRS može sprovesti referendum samo o pitanjima koja spadaju u njene nadležnosti", zaključuje PIC, uz glas protiv ruskog ambasadora u Savjetu za sprovođenje mira, prenosi OHR.

Podsjetimo, 2011. godine Narodna skupština RS je takođe donijela odluku o održavanju referenduma o, kako je tada rečeno nametnutim odlukama visokog predstavnika o Sudu i Tužilaštvu. Međutim nakon intervencije međunarodne zajednice, tačnije tadašnje visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton, dogovoreno je da se odluka povuče a da se uđe u ono što se danas zove strukturalni dijalog o reformi pravosuđa, koji ni nakon četiri godine nije dao nikakve rezultate.