Raste značaj Zapadnog Balkana

Pored ministara privrede iz zemalja Zapadnog Balkana i Austrije te nekoliko stotina predstavnika njemačke industrije, biznisa i poslovnog sektora, konferenciji je prisustvovao i njemački ministar privrede Sigmar Gabriel.

„Mladi ljudi, poput moje najstarije kćerke kojoj je 26 godina, sebi ne mogu predstaviti podijeljen evropski kontinent. Mladi ljudi iz vaših zemalja poznaju posljedice podjele i imaju ratna iskustva. Ideja osnivanja EU bila je baš da se nakon strašnih iskustava dva svjetska rata ljudima pokaže da saradnja i kooperacija stvaraju mir i omogućuju stabilnost i blagostanje“, rekao je Gabriel.

"Cilj je izjednačavanje uslova života u EU"

„Mi nismo magarac koji samo nosi teret u EU, kako se u Njemačkoj često stiče utisak, već mi itekako profitiramo od evropskog ujedinjenja", rekao je Sigmar Gabriel. "U našem je interesu, ali i interesu svih zemalja i ljudi u Evropi, da dalje razvijamo evropsko ujedinjenje i dijelimo njegove prednosti. Njemačka politika i privreda vidi velike šanse u regionu Zapadnog Balkana i spremna je da da svoj doprinos. To je razlog zašto smo se danas sastali u Berlinu“, naglasio je njemački ministar privrede.

Gabriel je istakao da razvoj EU ne znači da će zemlje izgubiti na značaju, već će tek onda zajedničkom saradnjom u tom promijenjenom svijetu moći dobiti na značaju.

„EU je već sada najjači privredni faktor na svijetu. Ekonomska moć se ne treba skoncentrisati u nekoliko zemalja već se mora prenositi i u druge zemlje Evrope, kako bi se korak po korak izjednačavali uslovi života u zemljama koje teže da joj pristupe. Ako je njemačka politika i ukazivala na umor od proširenja, njemačka privreda zna da stvaranje evropske perspektive nije akt milosti već da je to u njenom sopstvenom interesu", istakao je još Gabriel.

A da je to i u interesu zemalja Zapadnog Balkana govori podatak da je Slovenija, za 10 godina od pristupanja EU, skoro udvostručila trgovinu sa Njemačkom. „Sve zemlje imaju jasnu perspektivu ulaska. Obećanje dato u Solunu 2003. važi“, podvukao je Gabriel u Berlinu i dodao: „Budućnost zemalja Zapadnog Balkana je u EU. Što se jače zemlje budu kretale u pravcu EU to je jače povjerenje stranih investitora da ulažu u te zemlje.“

Njemačka preduzeća spremna da investiraju na Balkan

Njemački ministar privrede ukazao je i da je anketa njemačkog Udruženja za istočnu i srednju Evropu, Njemačke industrije i Trgovačke komore pokazala da se 83% njemačkih preduzeća ponovo odlučilo da investira u zemljama jugoistočne Evrope. U Srbiji bi, kako je dodao, čak 93 posto ispitanih njemačkih preduzeća ponovo ulagalo, a u Albaniju i Makedoniju 86, odnosno 85 posto njih.

Investitorima, istakao je, treba infrastruktura i tu je potrebna nova dinamika, izgradnja željezničke i putne mreže. Njemačka će izvana podržati investicije sa kreditima za izvoz i garancijama za investicije, a posebno djelovanjem njemačke agencije Germany Trade Invest.

„Za mnoge od vaših građana Njemačka je postala druga domovina. To je na žalost posljedica posljednjih ratova. Bavim se jedrenjem i znam da dva miliona njemačkih turista ljetuje na Jadranu, što pokazuje koliko su vaše zemlje omiljene kod njemačkih turista. Postoji odlična baza za intenziviranje saradnje i današnja konferencija, ali i ostale koje slijede (2015. u Austriji i 2016. u Francuskoj), trebaju doprinijeti tome“, rekao je njemački ministar privrede Sigmar Gabriel.

Simbolični koraci za podršku učlanjenju u EU nisu dovoljni

Doktor Marcus Felsner, predsjedavajući njemačkog Udruženja za istočnu i srednju Evropu izjavio je da, s obzirom na aktuelnu političku situaciju u Evropi i komplikovan odnos sa Rusijom, raste značaj Zapadnog Balkana. On je upozorio da se istinska perspektiva učlanjenja zemalja Zapadnog Balkana u EU ne smije zamijeniti varljivom, kao i da simbolični koraci nisu dovoljni. I pored poplava, većina zemalja Zapadnog Balkana može računati sa povećanjem bruto društvenog proizvoda od 1 do 4 posto, ukazao je Felsner.

Istakao je da zemlje Zapadnog Balkana imaju dobar položaj i obrazovanu radnu snagu. Nije propustio da naglasi da u poslovnom okruženju zemalja Zapadnog Balkana ipak mora doći do poboljšanja, posebno na polju pravne sigurnosti, birokratije, raspisivanja tendera i slično.

Adut BiH je hidroenergija

Günther Oettinger, zamjenik predsjednika Evropske komisije, ukazao je da gas ne može biti instrument za pritisak i naglasio da bi evropska energetska vanjska politika morala biti vođena jednim glasom. Ako se Putin pojavi u bilo kojoj zemlji pa i u Beogradu s njim bi se moralo govoriti jednim glasom, dodao je on i također podvukao kako se stabilni mir u Evropi može postići samo učlanjenjem zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Nakon Oettingerovog govora, uslijedila je panel diskusija u kojoj su učestvovali ministri ekonomije zemalja Zapadnog Balkana. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Boris Tučić je rekao da je, kada je riječ o BiH, težište bilo na hidropotencijalima.

„Tu sam naglasio da je naš osnovni potencijal hidroenergija i da je samo 38 do 40 posto tog potencijala iskorišteno. Bilo je riječi o intenziviranju saradnje u gasnom sektoru, izgradnji neophodne infrastrukture, dodatnog usklađivanja bh-članstva, posebno u Energetskoj zajednici. BiH je otvorena za sve velike infrastrukturne projekte, bez obzira da li se radilo o evropskom projektu ili projektu Južnog toka. Mi moramo poduzeti sve administrativne, legislativne i normativne preduslove da do toga dođe“, rekao je Tučić.

„Jedan od modela kako pomoći regiji je naći model finansiranja izvoza, garantiranja izvoza“, rekao je hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Problem je, dodao je Vrdoljak, što je većina zemalja Zapadnog Balkana potpuno ovisna o uvozu plina ili ga uopće ne koristi kao Crna Gora i dobrim dijelom BiH. Hrvatska je 60 posto proizvodnje imala na svom teritoriju i ako se kroz nekoliko godina, nakon natječaja za istraživanje i eksploataciju dogodi nova proizvodnja, tada će naši susjedi dobiti jeftin plin iz Hrvatske“.

Njemački šef diplomatije Steinmeier, u vili Borsig razgovara sa ministrima vanjskih poslova regiona. U kasnim poslijepodnevnim satima kancelarka Merkel će, nakon radnog sastanka sa premijerima zemalja Zapadnog Balkana, skupa sa predsjednikom Evropske komisije Barrosom i predsjednikom Albanije Edi Ramom, izaći pred novinare.