Raspisani izbori u Srbiji: Naprednjacima se žuri

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić raspisao je vanredne parlamentarne izbore, i na taj način označio početakizborne kampanje koja će trajati do 14. decembra, kada počinje izborna tišina.

Taj potez i ne predstavlja neko veliko iznenađenje, jer je predsjednik Srbije već nakon prošlih izbora nagovijestio da će buduća vlada imati skraćen mandat. Ako se unutrašnjem pritisku opozicije nakon majskih tragedija doda i pojačani pritisak Zapada za ubrzano rješavanje problema Kosova, reklo bi se da su vlasti u Srbiji imale razloga za žurbu oko raspisivanja vanrednih izbora.

Složile se kockice unutrašnjeg i spoljnog pritiska

Izbori se očito kod vlasti vide kao jedan od načina da ponovo pokušaju da uspostave kontrolu nad situacijom, ističe za DW Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka:

„Imali smo previše problema i kriza, i mislim da su stoga odlučili da idu u kampanju koja im, osim vremena, može donijeti i neke druge benefite, posebno oko pregovora o Kosovu koji su se donekle ubrzali. Više im svakako odgovara da izbori budu sada, i da onda imaju možda tehničku vladu ili pregovore o vladi koji mogu potrajati nekoliko mesjeci“, kaže Spasojević.

Novinar Đorđe Vlajić takođe primjećuje da su se negdje složile kockice unutrašnjeg i spoljnog pritiska, ali i da, „bez obzira na neka istraživanja o padu rejtinga Srpske napredne stranke (SNS), Vučić računa da će i ovog puta dobiti te izbore kako na republičkom, tako i na lokalnom nivou u Beogradu i drugim gradovima“.

Bolji start proevropskog bloka

Grupa opozicionih stranaka je, uoči raspisivanja izbora, uspjela da postigne politički dogovor i najavila zajednički nastup na izborima sa listom „Srbija protiv nasilja“. Reč je o opozicionim strankama koje već mjesecima organizuju proteste pod tim nazivom, i na izbore idu u jednoj koloni, što je bio i zahtjev većine demonstranata. 

To je veliki korak, naglašava Spasojević, i „oni su tim potezom uradili ono što je do njih. To je važno, jer istraživanja pokazuju da najveći dio birača želi tu vrstu nastupa. Sada je takođe na njima da ta kampanja bude što ubjedljivija, da pokažu da nastupaju kao jedan glas, i to ih na neki način stavlja u bolju početnu poziciju u odnosu na druge stranke opozicije", smatra Spasojević. 

Rasplinuta desnica

Politički dogovor na drugoj strani političkog spektra ide daleko teže. Grupa desnih stranaka proteklih dana je pokušala da napravi sličan dogovor i da formira jednu izbornu kolonu, ali kako sada stvari stoje, to se ipak neće desiti. Prekinuti sastanci, protivljenje saradnji s pojedinim strankama, a sada već i najave o samostalnom izlasku na izbore, obilježili su pokušaje objedinjavanja desne političke scene. Koliko ta razjedinjenost utiče i na mogućnost saradnje sa proevropskim blokom nakon izbora?

Očigledno je da tu postoji čitav niz taktičkih sukoba, primjećuje Dušan Spasojević. „To je prije svega sukob oko toga šta su najvažnija pitanja: demokratizacija ili odbrana teritorijalnog integriteta. Ali, mislim da nam to još uvijek ništa ne govori o mogućnosti saradnje nakon izbora i postizbornim koalicijama. Oni će čekati rezultate izbora i ukoliko proevropska opozicija postigne dobar rezultat, koji svjedoči o nekim promjenama u društvu, onda će i oni biti pod velikim pritiskom“, navodi Spasojević.

Đorđe Vlajić smatra „da je tu prije svega riječ o liderskim sujetama i pitanjem ko će biti glavni. Za mene to nije ništa neobično, jer je desnica bila ozbiljnije razjedinjena na tom patriotskom fonu, nego što je prodemokratska opozicija bila na tom proevropskom fonu“, kaže sagovornik DW.

Povratak političkog oca

Iako to nije bilo veliko iznenađenje, ipak je kao politička zanimljivost osvanula najava lidera Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja da će na beogradskim i lokalnim izborima nastupati u koaliciji s vladajućom SNS, dok će na republičke izbore izaći samostalno. Aleksandar Vučić je verbalnom gimnastikom pokušao da se distancira od radikala rekavši „kako sa njima neće formirati vladu“, ali istovremeno nije demantovao saradnju na lokalnom nivou. 

Jasno je da Šešelj već neko vrijeme aktivno sarađuje sa SNS i ima veliki prostor u medijima za napade na opoziciju, skreće pažnju Dušan Spasojević. „Ta koalicija nam govori da je vlast jako zabrinuta za rezultat na beogradskim izborima. Vjerovatno će stoga u koaliciju pokušati da uključe sve one koji nose bilo koju količinu glasova u pokušaju da spriječe poraz u glavnom gradu Srbije“, kaže Spasojević.

Radikali trenutno teško mogu da pređu cenzus bilo gde, ističe Đorđe Vlajić, „i udruživanjem sa SNS sada pokušavaju da obezbijede politički opstanak. To je jedan isti vrijednosni okvir, jer je SNS partija presvučenih radikala. Ne bi trebalo zaboraviti ni da je Šešelj politički otac Aleksandra Vučića, i to svakako nije nikakvo iznenađenje“, napominje novinar.

Poznati arsenal SNS-manipulacija

Predstojeća kampanja će, po riječima naših sagovornika, biti vrlo oštra i prljava. Dušan Spasojević tome dodaje i da će „kampanja biti vrlo neravnomjerna. Dakle, sve ono što smo i do sada gledali, plus činjenica da opozicija ima šansu da uzme vlast u nekim sredinama, natjeraće vlast da izvuku sve resurse i da upotrebe sve moguće trikove. To znači da ćemo vjerovatno Vučića gledati svaki dan na nacionalnim televizijama, to je prosto politika u Srbiji i tu se na žalost ništa neće promijeniti dok ne dođe do nekog ujednačavanja snaga“, skeptičan je Spasojević.

Vlajić smatra da će SNS „učiniti sve što može da pobedi na svakom mjestu, uključujući tu i prljavu predizbornu kampanju, manipulacije na glasanju, brojanje glasova i zastrašivanje birača. Dakle, već poznati arsenal pritisaka i nepodopština kojima se SNS služi da bi dobio izbore“, zaključuje Đorđe Vlajić.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu