Vanredni izbori u Srbiji pod nepromijenjenim uslovima

Serija ostavki gradonačelnika širom Srbije najvjerovatnije znači pripremu za parlamentarne, lokalne i pokrajinske izbore. Izbori bi kako sada stvari stoje trebalo da budu održani već od 17. decembra, a pored ostavki gradonačelnika, očekuje se da ostavku podnese i premijerka Srbije Ana Brnabić. To je na neki način odgovor vladajućih dijelu opozicije koji je zatražio od predsjednika Srbije nove izbore.

Kako je Aleksandra Vučića naglasio, „biće zajedno parlamentarni, pokrajinski, beogradski i u nekim opštinama“. Vučić je na pitanje da li će on biti nosilac liste Srpske napredne stranke (SNS), odgovorio da će mu to biti „čast i zadovoljstvo“.

Vanredni izbori se uglavnom raspisuju kako bi se razriješila neka politička kriza, ali sagovornici DW ocjenjuju da se ni ovim izborima ništa neće riješiti u Srbiji. Kako za DW kaže Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) „ovakav korak pokazuje da mi imamo izborni sistem koji je u funkciji jedne stranke i jednog čovjeka. Ovo je zapravo zloupotreba izbora, na kojima ćemo umjesto biranja najboljih kandidata imati izbore na svim nivoima, na kojima će se aklamacijom birati između podrške i odbijanja lične vlasti Aleksandra Vučića", ocjenjuje Gavrilović.

Kosovo i nespremnost opozicije

Ako je opozicija izbore vidjela kao neku vrstu izlazne strategije nakon praktičnog neuspjeha uličnih protesta širom Srbije, nije baš najjasnije zašto je vladajućoj stranci odgovarala ovakva brzina kada je riječ o mogućem datumu izbora. 

Profesor Fakulteta političkih nauka Čedomir Čupić smatra da su „neki događaji dobili ubrzanje, prije svega na Kosovu, ali tu Vučić vjerovatno računa i na nespremnost opozicije za izbore. Sama opozicija još nije razradila ni strategiju, ni taktiku za izbore, i pretpostavka je da u ovakvom kratkom vremenskom okviru ona to neće ni moći valjano da uradi“, ističe Čupić za DW.

Očito je da, nakon najavljenih poskupljenja, ekonomska situacija u vrijeme kada je trebalo da se održe izbori neće biti ista kao krajem ove godine, primjećuje Zoran Gavrilović. „Unutar vlasti takođe postoji bojazan da će ova probuđena javnost nakon tragičnih događaja sve više sazrijevati. Ali i pored toga mi i dalje imamo vlast koja iza sebe ostavlja razorene institucije i uništenu vladavinu prava, i zato mislim da će ovo biti izbori koji ništa neće riješiti, i da će se kriza koju imamo samo dalje nastaviti“, upozorava Gavrilović.

Ništa od razdvajanja izbora

Opozicija je kao jedan od zahtjeva istakla razdvajanje izbora, kako bi se upravo smanjio uticaj Aleksandra Vučića kao nosioca liste SNS na objedinjenim izborima. Taj zahtjev se prije svega odnosio na poseban datum za izbore u Beogradu, koji se trenutno vidi kao mjesto na kome opozicija ima šanse za najbolji rezultat u Srbiji. Međutim, bar za sada nije vidljivo pretjerano insistiranje opozicije na tom zahtjevu, a pomenuti kratak rok do izbora vjerovatno znači da se na tome i neće insistirati.

Opozicija je i oko toga imala potpuno različite stavove, jer su pojedini bili za izlazak na izbore po svaku cijenu, podsjeća Čedomir Čupić. „Vladajućoj stranci svakako odgovara da svi izbori budu u isto vrijeme, jer to ostavlja više prostora za razne vrste manipulacija. To sve govori u kakvom je stanju demokratija u Srbiji. Opozicija bi možda mogla da nešto više učini oko razdvajanja izbora ili oko izbornih uslova, ako bi bila jedinstvenija i ako bi imala jedinstven pogled na te izbore“, smatra profesor Čupić. 

Zoran Gavrilović ističe da „prije svega nije jasno zašto je opozicija tražila izbore. Ne vjerujem da će se Vučić odreći te privilegije da svoje ime postavi nasuprot opoziciji. Propuštena je takođe prilika da se energija protesta pretvori u nešto što će biti makar nekakva promjena u medijskoj sferi, koja je bitna ne samo za izborni proces. Sada je opozicija tražila izbore, Vučić odgovorio da će ih dobiti, ali se izborni uslovi neće promijeniti i zato sada srljamo u novu krizu“, napominje naš sagovornik.

Vladavina sitnih kalkulacija

Tema izbornih uslova je sa druge strane gotovo nestala iz javne debate i, koliko se može primijetiti, čak i opozicija ne insistira previše na tom problemu. Za profesora Čupića „to već dovoljno govori kako će izgledati ti izbori. Ulazi se, dakle, u neku političku utakmicu u kojoj će krajnji rezultat biti da će neko ući u parlament, ali se što se tiče ukupnog političkog života u Srbiji ništa neće promijeniti. Previše je tu sitnih kalkulacija da bi se nešto suštinski promijenilo“, naglašava Čupić.

„Mislim da je opoziciju na kraju uplašio mali broj ljudi na protestima“, dodaje Zoran Gavrilović, i kaže kako očekuje „da će se tu umiješati i Evropska unija“. „Ako pogledamo i ovo što se desilo na sjeveru Kosova, to je jasan dokaz da institucije ne rade svoj posao. To je jedan ozbiljan problem koji na neki način prevazilazi granice Srbije i tu jedni ovakvi izbori pod ovakvim uslovima zapravo samo produžavaju duboku krizu u kojoj se našla Srbija“, zaključuje Zoran Gavrilović.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu