"Putujući cirkus EU u Poznanju"

„Balkanska politika Evropske unije funkcioniše po principu putujućeg cirkusa. Svakih nekoliko mjeseci se negdje održi po jedan samit o Zapadnom Balkanu – u blistavom ambijentu i sa mnogo magije. No, na kraju su sve to samo providni trikovi", komentariše Peter Minh (Peter Münch) u minhenskom dnevniku Zidojče cajtung (Süddeutsche Zeitung). „Prijem Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova u EU, koji je u izgledu još od 2003, ne napreduje a obećanja se samo prebacuju na novu predstavu."

„Sada je putujući cirkus u Poznanju, gdje se održava konferencija u okviru Berlinskog procesa. Proces je inicirala Angela Merkel 2014. kako bi se poboljšala saradnja između balkanskih zemalja i EU. Ali, izgleda da ni njemačka savezna vlada danas više ne može da se prisjeti starih obećanja. Jer, i Berlin snosi dio odgovornosti za to što je odgođen početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koji je bio planiran za jun. Pri tom je Evropska komisija u maju potvrdila da su obje zemlje ispunile uslove. To je frustrirajuće za zemlje kandidatkinje i istovremeno opasno, zbog toga što ova politika otezanja samo jača nacionaliste", zaključuje Peter Minh u listu „Zidojče cajtung".

Balkan ostaje bure baruta

O samitu u Poznanju i portalu Drugog programa njemačkoj javnog servisa ZDF-a donosi tekst. U njemu se najprije citira njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas (Heiko Maas)  koji je rekao da je samit važan i da „tu nema ravnodušnosti , jer se radi o bezbjednosti u komšiluku". Mas je to izjavio u Varšavi tokom priprema za samit u Poznanju, piše ZDF i ocjenjuje:

„To je tačno, naravno, jer uvijek je dobro da se dobro razumijete sa komšijama. No, ovdje se radi o tome da se ti susjedi ne okrenu drugim susjedima – na primjer Rusiji, Turskoj ili državama sa strogim tumačenjem islama. A i Kina je počela da investira i takođe želi da sebi obezbijedi moć i uticaj."

„Zbog toga je i pokrenut tzv. Berlinski proces, jer bi se time zemlje Zapadnog Balkana trebale zadržati u čekaonici Evropske unije, kako se čuje u diplomatskim krugovima u Varšavi. U svakom slučaju, zemlje Zapadnog Balkana nisu homogena trupa. Nakon građanskih ratova u regionu 1990-ih, granični konflikti, nacionalističke tendencije i etnički konflikti tema su i danas. Zbog toga Zapadni Balkan i dalje ostaje bure baruta", stoji u tekstu ZDF-a u kojem se dodaje:

„Šest balkanskih država nemaju povjerenja jedna u drugu, a u zemlji kao što je Bosna i Hercegovina situacija je posebno komplikovana zbog različitih etnija i entiteta. U toj zemlji koja broji 3,5 miliona stanovnika, skoro polovina stanovništva su muslimani, Srba pravoslavaca mahom je oko 30 posto, a katoličkih Hrvata je 15 procenata."

U tekstu se dalje  naglašava da je posebno je ugrožen dijalog između Srbije i Kosova: „Srpska manjina na sjeveru Kosova osjeća pripadnost Srbiji, a albanska manjina u Srbiji osjeća pripadnost prema Kosovu. Tu još dolazi i aktuelni carinski spor; na Kosovu se bojkotuju srpski proizvodi."

„S druge strane u Albaniji se i dalje sanja o Velikoj Albaniji u koju bi, pored Kosova, bio uključen i dio Sjeverne Makedonije. Albaniji na putu ka EU još stoji organizovani kriminal, poslovi sa drogom u velikom stilu i upletenost političara u mafijaške strukture", piše u tekstu ZDF-a u kome se na kraju zaključuje da će i ovaj samit biti samit sa parolama da se istraje, jer se radi o tome da se Zapadni Balkan veže za EU kako zemlje ne bi tražile druge partnere.

Zaev „pronašao prave reči"

I internet-portal Juronjuz (Euronews) na nemačkom prenosi upozorenja političkih analitičara (Florijan Biber i Nikolaos Cifakis) o tendencijama u balkanskim zemljama da izgrađuju veze sa novim partnerima. „Tako se Kina u prvoj liniji zanima za izgradnju privrednih veza, dok Rusija i Turska ulažu veće napore u izgradnju političkih i društvenih veza na Balkanu."

Juronjuz je razgovarao i sa predsjednikom Sjeverne Makedonije Zoranom Zaevim koji je, kako pišu, „našao prave riječi za Berlinski proces".

„Ne postoji alternativa  ni za jednu zemlju, mada ja mogu da govorim za Sjevernu Makedoniju . Ne postoji druga alternativa, do potpuna integracija u Evropsku uniju. Ali, jedno moram da kažem: mi ne očekujemo da odmah postanemo članica EU. Mi samo očekujemo da Evropska unija i dalje ostane motivisana i da se koncentriše na našu zemlju, na naše građane, kako bi naše države dostigle sljedeći cilj koji budemo zaslužili. A sada zaslužujemo početak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom", istakao je Zaev za Juronjuz.

Priredio: Svetozar Savić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android