Prvi korak u reformi tajne službe NSA

Sa neobično velikim, nadpartijskim konsenzusom Odbor za pravna pitanja Predstavničkog doma založio se za reformu tajne službe NSA. Demokrate i republikanci glasali su 32 prema 0 za zakon kojim bi se okončalo masovno prikupljanje podataka prisluškivanjem telefonskih razgovora. Zakon predviđa da podatke ubuduće ne čuva tajna služba već to treba da rade direktno telefonski provajderi. Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) može tek uz dozvolu specijalnog suda (FISC) koji se bavi tajnim službama da dobije pristup podacima.

Trenutno sud nadležan za tajne službe odobrava tajnoj službi NSA da sama prikuplja, čuva i istražuje milione telefonskih podataka. Ako ovaj zakon stupi na snagu onda će NSA morati da od slučaja do slučaja traži dozvolu od nadležnog suda kako bi provjeravala podatke potencijalno sumnjive komunikacije.

Nacrt zakona predviđa i da se potraga redukuju sa tri na takoreći dva nivoa, odnosno na taj način da se prati samo razgovor osumnjičenog i onih osoba s kojima on komunicira. Porptarolka Nacionalnog savjeta za bezbjednsot, Kejtlin Hajden se zalaže za usvajanje ovog Nacrta zakona navodeći kako je to "veoma dobar prvi korak u ovom", kako je precizirala, "važnom projektu".

"Istorijska promjena"

Američka organizacija za ljudska prava "American Civil Liberties Union" označila je Nacrt zakona kao "istorijsku promjenu", posebno u smislu kako se američka vlada bori protiv terorizma a istovremeno postiže više transparentnosti za Amerikance.

No, da li će nacrt zakona u ovakvom obliku imati šansu da prođe i u Predstavničkom domu i u Senatu još je nejasno. Jer, ipak iza nacrta stoje demokrate koje su u manjini u Donjem domu i koje republikanci često blokiraju. Odbor za tajne službe Predstavničkog doma bi trebalo da u četvrtak (08.05.) glasa o jednom novom nacrtu, ali su slabi izgledi da prođe. Pri tom bi i Senat morao da podrži ovaj nacrt zakona koji bi tek nakon toga predsjednik Barak Obama mogao svojim potpisom da stavi na snagu.

Obama je krajem marta predstavio svoje prijedloge kako da se zaustavi masovno prikupljanje podataka, ali koji se odnosi samo na američke građane. Za inostranstvo važe druga pravila.

Kompjuterski stručnjak i nekadašnji saradnik tajne službe, Edvard Snouden otkrio je prije godinu dana javnosti špijunski program i time prouzrokovao veliki aferu, što je izazvalo ogromnu međunarodnu kritiku NSA. Snouden je potom pobjegao u Rusiju koja mu je dodijelila azil, a američko pravosuđe ga tereti za izdaju tajnih podataka i za njim je izdata potjernica.