Od skandala do Pulicerove nagrade

Ovo je ogromna čast za Gardijan i Vašington post: zlatna medalja za ova dva lista koja su podijelila najvažniju od 21 kategorije Pulicerove nagrade. Vašington post je dobio nagradu za "otkrića masovnog špijuniranja koje je činila NSA, a posebno zbog relevantnih i detaljnih izvještaja koji su omogućili da javnost razumije razmjere špijuniranja". Ovako je to obrazložio Sig Gisler iz Komiteta za dodjelu Pulicerove nagrade na Kolumbija univerzitetu u Njujorku. Formulacija je bila slična i za Gardijan. Naglašeno je da su listovi "svojim borbenim izvještavanjem pomogli da se rasplamsa rasprava o državnom špijuniranju, odnosno o granici između državne bezbjednosti i privatne sfere".

Oba lista su objavljivanjem podataka koje je otkrio bivši zaposlenik NSA, Edvard Snouden izazvali ogorman skandal. Od juna 2013. na svjetlo konstantno izlaze špijunske aktivnosti Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) i tajnih službi s kojima NSA sarađuje. Dakle, američka vlada nije pratila samo komunikaciju putem elektronske pošte i telefona miliona građana širom svijeta, već i komunikaciju političara na visokim funkcijama iz prijateljskih zemalja, kao naprimjer i njemačku kancelarku Angelu Merkel.

U istraživanje dokumenata koje je objavio Snouden uključilo se više medija širom svijeta, kao što je u Njemačkoj magazin Špigel, ali i Ziddojče cajtunga i NDR. No, Vašington post i Gardijan važe za listove koji su svojim izvještavanjem skandal sa špijuniranjem doveli u žižu javnosti.

Pulicer za 'rosptvo i rat u Virdžiniji'

Vašington post i Gardijan su bili ipak ispred Njuzdeja koji je izvještavao o policijskoj brutalnosti. Nagradu u kategoriji istraživačko novinarstvo dobio je novinar Kris Hembi, koji je otkrio kartel ljekara i advokata koji su radili na odšteti za oboljele rudare. Agencija Rojters dobila je nagradu za izvještavanje o muslimanskoj manjini u Mijanmaru. Još jedan Pulicer otišao je u redakciju 'Boston gloub' za izvještavanje nakon napada na Bostonskom maratonu. Njujork tajmsov fotograf je mjesecima pratio terapiju jedne žrtve na maratonu, muškarca kojem su amputirane obje noge. No, osim dvije nagrade za fotografiju ovaj renomirani list nije dobio ništa drugo.

Spisateljica Dona Tart dobila je glavnu nagradu za književnost za svoj roman 'Štiglić'. U romanu opisuje borbu jednog dječaka nakon što mu je majka poginula u bombaškom napadu. Ovaj 13-godišnjak tako dolazi i na trag jedne tajne. Kao najbolje istorijsko djelo Komitet je ocijenio djelo 'Unutrašnji neprijatelj - ropstvo i rat u Virdžiniji 1772-1832' Alena Tejlora o ropsvu u američkoj saveznoj državi Virdžiniji, domovini dvojice američkih predsjednika Džordža Vašingotna i Tomasa Džefersona. Nagradu za najbolju biografiju o spisateljici Margaret Fuler ('Margaret Fuler: Novi američki život') dobila je Megan Maršal.

Pulicera za poeziju dobila je rođena Indijka Vijay Seshadri za '3 Sections', za muziku Džon Luter Adams za orkestarsko djelo 'Become Ocean'.

Pulicerova nagrada je ustanovljena 1917. u Njujorku. Ustanovio ju je njujorški izdavač Džozef Pulicer. Svaka od kategroija se dotira sa 7.000 dolara. Glavna nagrada 'U službi javnosti' uvijek se dodjeljuje nekoj novinskoj kući a nikada pojedincu.

U žiriju su najčešće izdavači, publicisti i pisci.

Autori: N. Šeršun / K. Zare / S. Savić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić