Proširenje EU - uspješna priča

EU je sa početnih 6 država članica porasla na današnjih 28. Samo u posljednjoj deceniji broj članica se gotovo udvostručio. Danas ona predstavlja zajednicu od preko 500 miliona građana zasnovanu na zajedničkim vrijednostima mira, saradnje i prosperiteta:

„Sada je gotovo nemoguće zamisliti našu evropsku porodicu bez 13 članica koje su nam se pridružile samo u posljednjih 10 godina. I uprkos mnogim bojaznima, sada je svima jasno da se proširenje pokazalo kao uspješna priča“, naglasio je Evangelaos Vanizelos, ministar spoljnih poslova Grčke, koja trenutno predsjedava EU. Povodom desetogodišnjice „velikog proširenja“ najznačajnije evropske institucije ukazuju na politiku proširenja kao na „najefektivnije oruđe“ za jačanje mira i stabilnosti, demokratije, ali i privrede na evropskom kontinentu. Istovremeno sa uspjehom prethodnih proširenja, zvanični Brisel naglašava i neophodnost nastavka ove politike:

„Perspektiva nastavka proširenja na Zapadni Balkan je potvrđena zaključcima Savjeta EU iz prošlog decembra. Ovaj proces je usmjeren na izgradnju mira, stabilnosti i prosperiteta tog regiona koji je bio teško pogođen ratom. Upravo perspektiva evropskog članstva za ove zemlje ima značajnu ulogu u procesu pomirenja u regionu, a dobra primjer za to je nedavni dogovor i dijalog Srbije i Kosova“, izjavio je potpredsjednik Evropske komisije Siim Kallas.

Proširenje: uspješna priča, ali sa malom podrškom građana EU

Kada se govori o proširenju u evropskim instituacijama govori se o globalnom jedinstvenom primjeru slobode kretanja građana, najvećoj jedinstvenoj ekonomskoj zoni koja, tako ujedinjena, predstavlja svjetskog izvoznika, ali i investitora. Radi boljeg razumijevanja, navode se i cifre koje pokazuju da je kao posljedica „velikog proširenja“ u EU od 2002 - 2008. godine otvoreno 3 miliona novih radnih mjesta, da bi prihod po glavi stanovnika u novim članicama, sa ispod polovine evropskog prosjeka krajem 90-ih godina, u 2014. godini trebalo da dostigne 72 procenta primanja u EU, ali i da se izvoz Njemačke, poslije „velikog proširenja“, gotovo udvostručio.

„Proširenje je od EU stvorilo globalno uspješnu priču. To možda nije tako očigledno za sve Evropljane. Danas, u prosjeku 36 procenata građana Unije podržava dalje proširenje“, upozorio je Siim Kallas. Istovremeno, u Evropskom savjetu napominju da ulazak novih članica u EU ne predstavlja samo „ugovorni odnos“ između država, već i „ugovor“ između građana koji imaju zajedničke obaveze:

„Usklađivanje sa principima slobode, demokratije, poštovanja ljudskih prva i vladavine prava ključni su zahtjevi koji se postavljaju u Ugovoru. Politički i ekonomski kriterijumi iz Kopenhagena takođe moraju biti ispunjeni. Zahtjevi za članstvo u EU nisu laki. Oni zahtijevaju vrijeme, posvećenost , rad i političku volju. Sve te reforme su neophodne kako bi nove članice bile spremne ne samo za dobrobit koju donosi ulazak u EU već i za obaveze koje idu sa tim“, poručio je šef diplomatije Grčke, i predsjedavajući Savjetom ministara EU, Evangelos Vanizelos. Vanizelos je u Briselu podsjetio da obilježavanje godišnjice „velikog proširenja“ ide paralelno sa obilježavanjem godišnjice Solunskog samita iz 2003. godine kada je zemljama Zapadnog Balkana obećana perspektiva evropskog članstva, kao i da su 28 zemalja EU i 6 balkanskih zemalja na ministraskoj konferenciji, održanoj prošle nedjelje takođe u Solunu( 08-09.05.), obnovile predanost radu na zajedničkoj evropskoj budućnosti.