Pritisak bez presedana

Ovo je „slučaj bez presedana" u diplomatskim odnosima, „drastična reakcija u komplikovano vrijeme" za makedonsko-srpske odnose, ocjenjuje za DW bivši ministar spoljnih poslova Makedonije Denko Maleski. „Zaista ne mogu da zamislim šta bi mogla da znači ta njihova argumentacija da su 'izloženi ofanzivnom obavještajnom djelovanju'. Na osnovu toga može se izvlačiti zaključak da to (djelovanje) sprečava srpski uticaj u Makedoniji i možda je to jedan od razloga za ovakvu drastičnu reakciju, gotovo bez presedana – to da se čitava ambasada isprazni", kaže Maleski.

„Drugi razlog", dodaje, „mogao bi da bude nesporazum oko albanskog pitanja, što odavno traje. Iako to nije teško razabrati, srpska strana ipak ne može da shvati da smo mi multietnička država i da Vlada, kada donosi neku odluku, mora da vodi računa o interesima svih građana. Pored toga, druga po veličini etnička zajednica učestvuje u kreiranju, kako unutrašnje, tako i spoljne politike. Za našu zemlju to je veoma važno i od toga zavisi mir u našoj državi. Čini se da je naša filozofija multietničnosti i inkluzivnosti sasvim suprotna od one za koju se srpska Vlada zalaže kada je riječ o Kosovu – podjela svega na ono što je srpsko i ono što je albansko. U tome se ogledaju različiti interesi naših dviju suverenih država. Mi nećemo da žrtvujemo našu unutrašnju stabilnost i, po svemu sudeći, glasaćemo za prijem Kosova u Unesko, budući da to nalažu naši državni interesi. Mislim da to nije teško da se shvati", kaže Maleski.

Prema njegovom mišljenju, nakon potpisivanja Sporazuma sa Bugarskom (koji su 1.8. u Skoplju potpisali premijer Makedonije Zoran Zaev i Bugarske Bojko Borisov, prim. ur), zabilježeno je aktiviranje odnosa Srbije i Grčke s ciljem da se blokira dodatni uticaj Bugarske na Makedoniju. „To su ti regionalni interesi i uticaji čije postojanje ni Evropska unija ni NATO ne mogu da spriječe, ali bi nas članstvo u tim organizacijama zaštitilo od uticaja susjeda na politiku u Makedoniji", zaključuje Maleski

Diplomatska igra

Bivši ambasador i dugogodišnji makedonski diplomata Blagoja Zašov ocjenjuje da se radi o diplomatskoj igri u kombinaciji sa pritiskom Vlade Srbije na Makedoniju – posebno u dijelu spoljne politike – uoči glasanja za prijem Kosova u Unesko. „Takav metod pritiska u diplomatskim odnosima nije mi poznat. U cijeloj mojoj karijeri nikada nisam vidio takav diplomatski potez, da cio diplomatski kadar napusti ambasadu. Obično kada želite da ukažete nekoj zemlji da odnosi nisu dobri, tada povlačite ambasadora i to na konsultacije. Moje diplomatsko iskustvo mi kaže da to što je uradila Srbija – a da naša zemlja nije uradila ništa posebno – jeste znak da vlada u Beogradu želi da u samoj Srbiji pokaže da može da koristi pritisak u vođenju spoljne politike", zaključuje Zašov.

„I drugo, ovo je nastavak odnosa koji Srbija u posljednje vrijeme ima prema Makedoniji – od prve izjave Dačića o ustavnom imenu, pa do ponavljanja te izjave u Solunu i potvrde da je bilo konsultacija Beograda i Atine u vezi sa Makedonijom i da su u stalnim kontaktima. Oni su pokušali u Solunu u to da uključe i Borisova, ali on je tu bio višak i ne znam kako je tamo stigao. Izjave Vučića i Dačića o tome da će vratiti neke od diplomata čisto su taktičke, u smislu: evo mi ih povlačimo, ali ih, zbog dobrih odnosa sa Makedonijom, uskoro ih vraćamo", procenjuje Zašov.

Prema njegovim riječima, Makedonija bi trebalo da reaguje mirno i da ne preduzima ništa posebno zato što će se uskoro otkriti pozadina čitave situacije. „Što se tiče toga da su strane agencije radile ili rovarile u Makedoniji – pa one to rade svuda, rade i u Srbiji, i to ne može biti razlog. U stvari, i srpske službe očigledno rade, a dokaz za to jeste što je njihov špijun Živaljević ulazio u Sobranje za vrijeme nasilnog upada u tu instituciju 27. aprila", podsjeća Zašov.

Samo početak?

Za bivšeg makedonskog diplomatu Alajdina Demirija, potez Beograda nije iznenađenje: „Ovo je već duže vrijeme pripremano i to otkada je Makedonija glasala za prijem Kosova u Unesko – a sve kroz poruke o revidiranju odluke o priznavanju Makedonije pod ustavnim imenom, kroz miješanje obavještajnih službi, prije svega u Crnoj Gori gdje je pokušan atentat na premijera, ali i u vezi sa dešavanjima u makedonskom parlamentu 27. aprila. Veza između ta dva događaja je jedna, a cilj je da se spriječi da Crna Gora i Makedonija postanu članice EU i NATO", smatra Demiri.

„S druge strane, smatram da je ovo poruka da se ne petlja u rad srpskih obavještajnih službi u Makedoniji i odatle ovakva histerična reakcija. Ona u suštini predstavlja i svojevrsni žal zbog odlaska prethodne vlasti i instaliranje nove koja okreće leđa takvim procesima i orijentiše se ka evroatlantskim integracijama. Vjerovatno iza svega stoji i pokušaj da se pomogne Rusiji i spriječi da region ne pobjegne previše ka NATO i Evropskoj uniji", kaže Demiri i najavljuje: „Smatram da je ovo samo početak i da će uskoro da uslijede i sljedeći koraci."