Presuda "Ravnogorcima" kao upozorenje ekstremistima

Apelaciono vijeće Suda BiH je u drugostepenoj presudi osudilo Dušana Sladojevića, Slavka Aleksića i Ristu Lečića, na po pet mjeseci zatvora zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti na području Višegrada i okoline u martu 2019. godine. Kako se navodi u presudi, oni su svojm aktivnostima na skupu “ravnogoraca” u Višegradu, veličali četnički pokret i Dražu Mihailovića, pjevajući pjesme koje u svom tekstu pozivaju na prijetnju i nasilje.

Oko 200 pripadnika i simpatizera "Ravnogorskog četničkog pokreta” okupili su se u martu 2019. u Višegradu i uz gusle pjevali: “Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpkih planina”. S obzirom da su osuđeni prvostepenom odlukom suda bili oslobođeni, nakon drugostepene presude postoji mogućnost žalbe.

- pročitajte i ovo:  Višegradski plašt prošlosti

U Višegradu je od 1992. do 1995. prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju izvršen zločin protiv čovječnosti nad civilnim bošnjačkim stanovništvom.

Jedan od najtežih i najokrutnijih zločina pripisuje se Milanu Lukiću, kojeg su sudije Haškog tribunala osudile na doživotnu robiju, između ostalog i za ubistva bošnjačkih civila i "žive lomače” odnosno spaljivanje oko stotinu žena, djece i staraca u dvije višegradske kuće u Pionirskoj ulici u naselju Bikavac od 14-27. juna 1992. godine. Lukićeva paravojna formacija "Beli orlovi” imala je sjedište u hotelu “Vilina vlas”, gdje su, kako je ustanovljeno u  presudama Haškog tribunala, izvršena brojna silovanja žena i maloljetnih djevojčica.

- pročitajte i ovo: Konačna presuda za lomače u Višegradu

Pozitivan znak

S obzirom da su sada osuđeni pripadnici "Ravnogorskog pokreta" prvostepenom odlukom suda bili oslobođeni, nakon drugostepene presude postoji mogućnost žalbe. Bez obzira na konačni ishod, mnogi smatraju da je ovo ozbiljna poruka i upozorenje svim fašističkim pokretima u BiH i onima koji gaje ovakav narativ, da li u nazivima ulica, škola ili podizanjem spomenika.

"Sama presuda je pozitivan znak, jer je zasigurno upozorenje svima, koji se odluče za istu logiku kao što je `Ravnogorski pokret`, da mogu doživjeti istu, možda i puno radikalniju sudbinu”, kaže sociolog iz Mostara Slavo Kukić, naglašavajući da ova presuda može biti signal da se ne vrše intervencije u Krivičnom zakonu BiH, niti da se pristupi donošenju novog zakona, što je pokušano nekoliko puta.

"Ta vrsta odnosa mora se uspostaviti prema svima. Ali mi takvih pojava imamo po čitavoj BiH, od Draže Mihailovića, preko Mustafe Busuladžića, do Ante Pavelića. To mora postati način ponašanja u društva, koji će biti uvod u njegovo ozdravljenje”, kaže Kukić.

Zakon o zabrani fašističkih pokreta?

Nazivi ulica, obrazovnih institucija ali i gradova, mijenjali su se u svim zemljama bivše Jugoslavije u zadnjih 30 godina, a naročito je to zavisilo od političkih struktura, koje su u tom trenutku bile na vrhu vlasti. Tako je Osnovna škola “Mustafa Busuladžić”, koja se nalazi 15  kilometara od Sarajeva, mijenjala nazive nekoliko puta, a zadnji nosi po piscu, naučniku i nacističkom ideologu, kako se i sam deklarisao. Od Nikole Tesle, preko Gavrila Principa pa do Busuladžića, samo u nešto više od pola vijeka, podijelilo je i građane oko ovog pitanja. Izrael je zbog toga upućivao diplomatske note, ambasada SAD-a u BiH osudila, ali bez rezultata.

Tako je i u slučaju podizanja spomen biste Draži Mihailoviću u Bijeljini. Jedna od ulica Mostara nosi naziv Mile Budaka, jednog od ideologa ustaškog pokreta i ministra u Vladi NDH, kao i Jure Francetića, komandatna Crne legije, tadašnje elitne ustaške jedinice.

Sve ovo, uz mnoge druge devijacije u društvu, na površini je već 30 godina, a posljednja presuda koja se odnosi na “ravnogorce”, govori da bi se stvari mogle promijeniti.

Nekoliko puta je u parlamentarnu proceduru upućivan zakon kojim se reguliše zabrana djelovanja fašističkih pokreta i veličanje takve ideologije, ali nikada nije dobio potrebnu većinu. Ipak, neki stručnjaci tvrde da novi zakon nije potreban, s obzirom na  posljednju presudu višegradskoj grupi.

"Krivičnim zakonom je već opisano djelo izazivanje vjerske i nacionalne mržnje, tako da se sve to može već sakcionisati. To sporedno zakonodavstvo je nekad postojalo u bivšoj državi i toga je sve manje i to je praksa koja je napuštena. Tako da priča o posebnom zakonu o sprečavanju fašističkih ideologija ne bi ništa promijenila. I bolje je da se to nalazi u jednom zakonu”, kaže sudija Suda BiH, Branko Perić.

Važnost presude

BiH čeka na usvajanje Strategije za borbu protiv terorizma do 2026. godine, koja je u formi nacrta a kojom je prvi put obuhvaćeno i djelovanje desničarskih grupa. Njome su obuhvaćeni i povratnici sa stranih ratišta, porast etno-nacionalnog radikalizma ali i djelovanje ultrakonzervativnih religijskih struktura. Da li će se strategija sprovoditi, zavisi od nosioca vlasti, ali je presuda za višegradsku grupu, naročito bitna za dalji proces smanjenja ovih pojava.

"Ako bi se to dogodilo, onda to može biti pretpostavka za sasvim drugačiji socijalni ambijent u kojem ljudi u BiH žive. Te grupice  skreću pažnju običnog čovjeka sa pitanja života, na pitanja koja izazivaju mržnju prema drugom i drugačijem”, zaključuje Kukić.

U BiH je registrovano 16 četničkih udruženja i do sada su se svake godine, osim prošle, okupljali uz ikonografiju i pjesme, obučeni u crne uniforme, šajkače i kokarde sa znakom dvoglavog orla. "Ravnogorski pokret Republike Srpske” njeguje tradiciju četničkkog pokreta iz Drugog svjetskog rata. Vođa “ravnogoraca” Draža Mihailović, osuđen je 1946. na smrt zbog počinjenih zločina i saradnje sa nacističkom Njemačkom tokom rata. Srbija je 2015. godine, iako uz protivljenje dijela javnosti, rehabilitovala Mihailovića, posthumno mu vrativši sva građanska prava četničkog vojvode. Sud u Srbiji donio je odluku da se Mihailović smatra neosuđivanim. Navedeno je da je suđenje bilo "političko- deološki proces komunističkog režima”, što znači da se sud bavio samo pitanjem da li je Mihailoviću suđeno pošteno a ne i da li su počinjeni zločini.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu