Povratak Šešelja i Rusije na Balkan

Vojislav Šešelj, optužen za ratne zločije u BiH i Hrvatskoj, privremeno je pušten na slobodu i nakon 12 godina se vratio u Beograd. Šešelj je željan osvete, i dalje propovijeda uspostavu Velike Srbije i ponosan je na svoje nedjelja, piše Tageszeitung iz Berlina.

"Njegovi simpatizeri ga obožavaju i vide ga kao velikog mučenika. Njegova radikalna stranka je dugo bila najjača stranka Srbije, ali nije uspjela da uđe u vlast. A onda su Aleksandar Vučić i Tomislav Nikolić prije sedam godina izvršili puč u stranci i od ultranacionalista koji su sa Šešeljem na čelu htjeli da povrate izgubljene teritorije u Hrvatskoj preobratili su se u proevropske političare. Oni sada uz dvotrećinsku većinu u parlamentu vladaju Srbijom i partneri su Brisela i Vašingtona.

Oni se nelagodom dočekuju povratak svog političkog oca koji važi za izuzetno inteligentu, osvetoljubivu osobu koja teži incidentima. I dok jedni misle kako je Šešelja ipak pregazilo vrijeme, drugi smatraju da on može biti vrlo neugodan za Nikolića i Vučića. Šešeljevi radikali su na proteklim izborima osvojili samo dva odsto glasova, ali svaki treći građanin Srbije je nezaposlen i vlada ogromno nezadovoljstvo. Imuni sistem društva je slab, a Šešelj je poput zarazne bolesti. Haški tribunal ga se u svakom slučaju riješio i čini se da je Šešelj odista pobijedio", prenosi list Tageszeitung.

Blaga ili odmjerena reakcija vlade u Zagrebu?

Puštanje Šešelja na privremenu slobodu izazvalo je reakcije i u Hrvatskoj, koja je danas članica EU. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić je najavio da će napredak Srbije ka EU biti uslovljen time koliko podržava procese protiv onih koji su počinili ratne zločine. Opoziciji je ova reakcija isuviše blaga, piše Tiroler Zeitung:

"Srbija se mora pridržavati kriterija koji su važili i za nas, prenosi ministar Miljenić. Mediji u Hrvatskoj vjeruju kako ove izjave neće biti s odobravanjem dočekane u Briselu. Hrvatska se u deklaraciji usvojenoj u parlamentu izjasnila da neće blokirati susjedne države na putu ka EU, kao što je to svojevremeno u njenom slučaju činila Slovenija. Opozicionom HDZ-u su izjave hrvatskih zvaničnika isuviše blage. "Očekivali smo zvanični stav vlade, a ne izjavepojedinih zvaničnika. Hrvatska je žrtva Šešeljeve politike i mora podići svoj glas protiv odluke Haškog suda", izjavio je bivši šef hrvatske diplomatije Gordan Jandroković. Povratak Šešelja na Balkan je obnova simbola velikosrpske politike, prijetnji susjedima i prijetnji promjene granica", prenosi Tiroler Zeitung izjave Jandorokovića.

Rusija se ponovo umiješala u politiku na Balkanu

Nakon što Rusija nije podržala produžetak misije EUFOR-a u BiH, a njen predstavnik u UN-u Vitalij Čurkin se usprotivio "guranju država u ruke EU", za riječ se javio i ruski predstavnik na Kosovu koji je predložio njegovu podjelu. O tome list Volksblatt piše:

"Kratko nakon toga je i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov upozorio balkanske države "da ne bi trebalo da ulože zahtjev da budu članice NATO-saveza". To je dio geopolitičkih poteza koji nagovještavaju povratak Rusije na Balkan. Rusija pokušava da spriječi NATO da "zatvori južni dio svog prstena" - što bi se desilo ako bi savez u svoje članstvo primio nove države Balkana. Ruski prijedlog da se Kosovo podijeli i da dođe do razmjene teritorija sa Srbijom je od strane kosovskog šefa diplomatije Hoxhaja ocijenjen kao "mentalitet prošlosti koji je štetan i neprihvatljiv".

Ruski plan bi mogao da ugrozi sigurnost u cijelom regionu Balkana i mogao bi da izazove "efekat domina" koji bi vodio novim podjelama. Balkan bi time bio vraćen 20 goduna unazad", piše Volksblatt.