Nova strategija Rusije u BiH?

U njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova navode kako je za pozdraviti što je mandat evropske vojne misije EUFOR u BiH produžen za još godinu dana. "Za žaljenje je što ovoga puta sve članice Vijeća sigurnosti nisu aktivno podržale ovu misiju", izjavio je za Deutsche Welle jedan glasnogovornik ministarstva u Berlinu. "Velika Britanija i Njemačka su nedavno pokrenule novu inicijativu za redefiniciju procesa približavanja BiH Evropskoj uniji. Ova inicijativa je ponuda građanima BiH koja je vezana za konkretne reformske procese. Odgovornost za budući kurs te države leži isključivo u rukama lidera te države", dodao je on aludirajući na izjavu ruskog ambasadora pri UN-u Vitalija Čurkina.

Čurkin je prilikom rasprave o misiji EUFOR-a izjavio kako "ima loših primjera kod kojih se nekoj zemlji na osnovu pritiska izvana nametnuo pravac integracije u EU".

Jasan signal Rusije

Za Tobiasa Flessenkempera, eksperta za Balkan sa Evropskog instituta CIFE u Nici, glasanje Rusije je signal ove zemlje da ona ima potencijal da pozitivno ili negativno utiče na tok događaja na Balkanu.

"Rusija je i dosada, čak uzevši u obzir i ovu uzdržanost prilikom glasanja, podržavala put BiH ka EU. Nove izjave Vitalija Čurkina povod su za zabrinutost jer se između redova može pročitati da to više nije tako. Ipak, uvjerljiva većina građana BiH, njene vlasti, stranke koje sada pregovaraju o formiranju nove vlade, pa čak i predsjednik RS Milorad Dodik podržavaju proces evropskih integracija, tako da ne vidim razloga za dramatizaciju", kaže on.

Istinska promjena strategije Rusije u BiH bilo bi da ona bude protiv nastavka misije EUFOR-a u BiH, što je vlada u Moskvi mogla i postići da je htjela, ulaganjem veta u Vijeću sigurnosti.

Nova ruska strategija

Za Ericha Rathfeldera, dopisnika njemačkog lista Tageszeitung koji živi u Sarajevu, ovakav razvoj događaja u Vijeću sigurnosti i riječi ruskog ambasadora Čurkina ukazuju da Rusija nije više samo retorički "na srpskoj strani" na Balkanu: "Nova strategija je vidljiva i kroz političku podršku Dodiku, ne samo u pitanjima koja imaju direktne veze sa politikom u BiH, nego i politici koja bi dugoročno gledano, vodila otcjepljenju Republike Srpske iz BiH."

Prema riječima Rathfeldera, toj perspektivi razvoja događaja se pristupa po principu korak po korak, a nova strategija je postala vidljiva i prije krize u Ukrajini - još tokom 2011. i 2012. godine. On naglašava da je još u maju 2014. došlo do nesuglasica unutar PIC-a (Vijeća za implementaciju mira) gdje Rusija više nije bila spremna da garantuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH. "To što je sada Rusija odbila da pruži podršku produženju mandata trupama EUFOR-a uklapa se u sliku o novoj strategiji", tvrdi Rathfelder. "Kad neko napusti konsenzus koji je unutar PIC-a postojao još od doba potpisivanja Dejtonskog sporazuma, onda se čini da je na djelu konzistentna strategija čiji cilj je kontrolisanje pozicije RS i Srbije i postavljanje znaka pitanja iznad članstva u EU", tvrdi on.

Odgovor Zapada kroz britansko-njemačku inicijativu

Tobias Flessenkemper u svakom slučaju vjeruje da će izjave Vitalija Čurkina imati kontraefekat. Ministri vanjskih poslova EU će već tokom naredne sedmice na jednom sastanku razgovarati o britansko-njemačkoj inicijativi za novi pristup procesu integracije BiH u Uniju. On kaže da je potrebno da na snagu stupi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, potrebna je i sprovedba privrednih i socijalnih reformi u BiH: "Mislim da će Čurkinove izjave samo dati krila spomenutoj inicijativi jer sada postoji pritisak na evropske šefove diplomatija da djeluju i jer je postalo još jasnije da je BiH potrebna veća podrška na putu ka EU."

Erich Rathefelder navodi da su države Zapada još uvijek podijeljenog mišljenja kada je u pitanju BiH, ali i djelovanje Rusije na Balkanu: "Nadam se da će britansko-njemačka inicijativa doprinijeti tome da Njemačka pomnije prati zbivanja u BiH i da se cijela ova stvar ne posmatra tako naivno kao što je bilo do sada."