Radio Slobodna Evropa ponovo u Mađarskoj
5. april 2020
Sve je izgledalo kao da je misija okončana: Čelična zavjesa je pala, Sjedinjene Američke Države su iz Hladnog rata izašle kao pobjednik, Mađarska se razvijala u naprednu, prozapadnu demokratiju. Američki Radio Slobodna Evropa (RFE) 1993. godine zatvorio je svoju ekspozituru u Budimpešti. Sada, 27 godina kasnije, RFE se u tu zemlju ponovo vraća u digitalnoj formi. Na taj način Američka agencija za globalne medije (US Agency for Global Media) reagira na kontinuiranu razgradnju demokratije i umanjenje medijskih sloboda koje se događaju pod vodstvom mađarskog desničarsko-nacionalnog premijera Viktora Orbana i njegove stranke Fidesz.
Uprkos korona krizi, Radio Slobodna Evropa će svoj studio u Budimpešti otvoriti do sredine 2020. godine, ističe direktor ove medijske kuće Jamie Fly u razgovoru za Deutsche Welle. Deset novinara trebalo bi raditi na uređivanju i prezentiranju medijskih sadržaja na web stranici RFE-a, kao i na društvenim mrežama. "Na veoma polariziranoj mađarskoj medijskoj sceni želimo biti neutralna instanca, na kojoj će svi - bez obzira na svoju političku pozadinu - moći pronaći informacije", kaže Fly.
Mađarski mediji uveliko pod kontrolom režima
Na mađarskom medijskom prostoru jedva da još postoje neutralni glasovi. To je uglavnom zbog činjenice da je vlada Viktora Orbána u proteklih deset godin preuzela kontrolu nad većim dijelom medijskog tržišta. Javni RTV servis i državna novinska agencija MTI su od 2011. pod kontrolom režima. Privatni mediji su postepeno kupovani od strane poduzetnika bliskih Fideszovoj vladi, a potom su ili zatvorani ili su dovedeni na stranačku liniju. U 2019. godini se oko 500 privatnih medijskih kompanija pripojilo vladi bliskoj fondaciji KESMA.
Kontinuirano ograničavanjenje medisjkih sloboda u Mađarskoj može se predstaviti i u brojkama: od dolaska na vlast premijera Orbána, ova zemlja je, na Indeksu slobode štampe Reportera bez granica, pala za 64 mjesta. Zbog Zakona o vanrednom stanju, usvojenom zbog korona krize, preostali mediji, koji su kritički raspoloženi prema vladi, pribojavaju se uvođenja daljih ograničenja.
Péter Kréko, politolog i direktor Think Tank-a Politički kapital (Political Capital) u Budimpešti, smatra da će povratak Radija Slobodna Evropa zbog svega toga imati mali efekat. S jedne strane, kako kaže, dobrodošao je svaki doprinos pluralističnijem medijskom okruženju. "S druge strane, ne mislim da će jedna online-platforma predstavljati istinski izazov za dominaciju vladinih medija", rekao je Kréko u intervju za DW.
Povratak s preprekama: RFE u Rumuniji i Bugarskoj
I u Rumuniji i Bugarskoj se medijska sloboda sve više guši. Prije svega, televizijski i radijski emiteri su, kao i u Mađarskoj, od strane vlade i njoj bliskih oligarha pretvoreni u propagandne mašine. Obje zemlje su također ogrezle u korupciju, zbog čega je Radio Slobodna Evropa početkom 2019. otvorio svoje ispostave u Bukureštu i Sofiji. "Mi imamo ključnu ulogu u ovim zemljama, jer možemo provesti istraživanja na koja se nezavisni lokalni novinari ne usuđuju. Često je njihova sigurnost ugrožena ili su izloženi pritiscima vlade", kaže direktor RFE Jamie Fly. Međutim, kako dodaje, teško je etablirati svoje prisustvo. Posebno u Rumuniji, gdje, kako kaže, ljudi i dalje RFE doživlljavaju kao radio stanicu i imaju poteškoća u prihvatanju isključivo digitalne ponude.
Fly naglašava da je rad novinara RFE-a u Bugarskoj, uprkos malobrojnom novinarskom kadru, imao zapažen uspjeh. Tako je tokom prošle godine nekoliko tamošnjih političara, nakon objavljenih istraživačkih novinarskih uradaka RFE-a, moralo podnijeti ostavku. Povratak Radija Slobodna Evropa malo će toga promijeniti na ukupnoj situaciji, ističe Atanas Čobanov, urednik i suosnivač istraživačke platforme Bivol. „U bugarskom establišmentu su tako duboko ukorijenjeni organizirani kriminal i stare komunističke mreže da je našim radom teško nešto uistinu pokreniui", rekao je on u izjavi za DW. Čak i da se visokorangirani političari, ističe on, optuže za korupciju i da moraju podnijeti ostavke, oni se ne trebaju plašiti ozbiljnog krivičnog gonjenja.
Već godinama je Bugarska najlošije rangirana zemlja od svih država EU-a u Indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica. Novinari redovno dobijaju prijetnje, a neki čak bivaju i fizički napadnuti. Sredinom marta je istraživački novinar Slavi Angelov brutalno pretučen usred glavnog grada Sofije, a Atanas Čobanov i njegove kolege također rade pod stalnim pritiskom. Oni skoro svakodnevno dobijaju prijetnje smrću.
RFE se bori protiv lažnih vijesti iz Rusije i Kine
Pored jačanja slobode medija i demokratije, Radio Slobodna Evropa je također u funkciji suzbijanja lažnih informacija koje u tu regiju dolaze iz inostranstva - uglavnom iz Rusije. Već godinama mediji bliski vladi u Mađarskoj sve češće se pozivaju na emitere lojalne Kremlju. „Taj narativ je sve više antizapadni, nacionalistički i autoritaran - prema ruskim uzorima", kaže Péter Kréko. Ruski uticaj u Bugarskoj je još jači. Ekonomska ovisnost o Moskvi je ogromna. To moćne oligarhe u zemlji dovodi u „kraljevsku poziju", objašnjava novinar Čobanov. U skladu s tim, ističe on, mediji i političari su izuzetno prijateljski naklonjeni Rusiji.
I Kina pokušava steći veći uticaj u regiji. „Ono što trenutno vidimo je da kineski propagandni emiteri i trolovi društvenih medija sve više pokušavaju odrediti diskurs", kaže direktor RFE-a Fly. Borba protiv lažnih vijesti i dezinformacija, naglašava on, postaće jedan od glavnih zadataka Radio Slobodne Evrope u Mađarskoj. S obzirom na velike izazove, Fly očekuje dugotrajno prisustvo u srednjoj i jugoistočnoj Evropi: "Mi smo daleko od okončanja našeg zadatka ovdje i povratka kući. Biće to jedan dug proces."