Nepoželjna kritika
8. mart 2019
Ubuduće bi u Rusiji trebalo da važe strože kazne za širenje lažnih vijesti, dakle za tzv. Fake News. Istina je da zvanično registrovanim etabliranim mas-medijima, kao na primjer TV i radio stanicama, štampanim medijima i novinskim agencijama, već sada prijete kazne u slučaju da šire lažne informacije - medijska nadzorna služba "Roskomnadzor" ne ispušta ih iz vida. Ali, sa novom zakonskom inicijativom se ide posebno protiv onlajn medija i privatnih lica. Kritičari strahuju da bi u srijedu usvojene promjene zakona u državnoj Dumi, u drugom i odlučujućem čitanju, vlasti mogle da iskoriste za suzbijanje neugodnih sadržaja.
Ko određuje šta je Fake News?
Onlajn portali ili privatna lica bi mogli da budu krivično gonjeni ako izraze nepoštovanje prema vladinim zvaničnicima ili državnoj vlasti. Doduše trebalo bi da im se ostavi mogućnost da u kratko vrijeme sami izbrišu sporne sadržaje. Ali, u slučaju da učine prekršaj prijeti im gašenje portala ili novčana kazna. Privatna lica bi morala da računaju sa kaznom u protivvrijednosti 5.000 evra, onlajn portali pak sa 20.000 evra. Poređenja radi, prosječna godišnja bruto zarada ruskih građana je oko 6.300 evra.
Nacrt zakona je ranije predviđao mnogo manje kazne. No, one neće promijeniti ponašanje ljudi, smatra Anatolij Vibori, poslanik u Dumi iz redova partije "Jedinstvene Rusije" za DW. On podsjeća na požar u tržnom centru u sibirskom Kamerovu prošlog aprila. Tada su, kaže, svjesno širene glasine i "Fake-News".
Onog ko to čini ne bi trebalo da uplaše kazne u visini 1.000 ili 2.000 rubalja. Zato se on kod novog zakona zalagao za više kazne. I ruski poslanici takođe insistiraju na tome da se kod promjena zakona radi samo na očuvanju javne bezbjednosti. Sloboda mišljenja je, kaže Vibori, i dalje dozvoljena.
Kao "Fake-News" tretiraju se neprovjerene informacije koje se prodaju pod činjenice, i tako ugrožavaju živote, javni red i druge životne oblasti. Ali, ko će određivati šta je ispravno a šta pogrešno, nova pravila to ne predviđaju.
Porast samocenzure?
"Vlast djeluje protiv informacija koje vidi kao prijetnju", kaže politikolog Ilja Graščenkov sa ruskog Univerziteta za duhovne nauke. Očigledno je da zakon ima za cilj da učini nesigurnim kritičare vlade. On za početak ne računa sa masovnom represijom, kao posljedicom usvajanja zakona, ako neko na Fejsbuku - gledano iz ugla Kremlja - objavi "pogrešne informacije". Zakon podstiče indirektno samocenzuru, kaže Graščenkov. On takođe kritikuje to što zakon dijeli rusko društvo. Jer, može u svakom trenutku da se dogodi da se zakon upotrijebi protiv privatnih lica. Ali, državni službenici, koji su možda i korumpirani, se ne smiju uopšte kritikovati. Jer, to bi onda moglo da se protumači kao uvreda.
Isto kao i Graščenkov, mnogi drugi kritičari vide novi Zakon o medijima. Na društvenim mrežama se kritikuje kako je zakon svjesno netačno formulisan, jer će tako kod krivičnog procesa sudija imati zadnju riječ. U Rusiji ne postoji nezavisna sudska instanca. U praksi, posebno u politički relevantnim sudskim procesima, sudijama često upute daje aparat moći.