Poljska - udar na slobodno pravosuđe

Pred Vrhovnim sudom na Karsinski trgu u Varšavi je smješten jedan, pomalo čudan, prosvjedni tabor. "Sud mora pred sud”, stoji na jednom od transparenata. Na jednom drugom stoji da "zločinci”, pritom se misli na suce koji su imenovani još u vrijeme komunizma, moraju biti smijenjeni. Nekoliko poklopaca za WC školjke, zastarjeli kauči ostali komadi starog namještaja, predstavljaju, barem u očima koji prosvjeduju, način na koji funkcionira poljsko pravosuđe. Desno orijentirani prosvjednici traže od desno orijentirane vlade da učini nešto protiv navodno prevelikih ovlasti pravosuđa. Protiv "sudokracije” kako ju oni nazivaju.

Sud po ukusu vlade

Sudove na sudove, to je u potpunosti s predodžbama nacionalno-konzervativne vlade. Jednu pobjedu su već izvojevali: Ustavni sud je donio odluku koja pogađa Državno pravno vijeće (KRS), dosad neovisni ustavni organ koji igra odlučujuću ulogu u imenovanju sudaca. Prema odluci Ustavnog suda o sastavu KRS-a, koji čini 25 članova od čega 15 odrađuju strukovne udruge sudaca, bi ubuduće, po ukusu vladajuće stranke PiS (Pravo i pravednost), trebao pojačano odlučivati parlament. Isto tako bi i mandat sadašnjih članova KRS-a trebao biti skraćen. Ustavni sud je zaključio kako je sadašnje pravilo o popunjavanju KRS-a protuustavno, čime je otvoren put zakonu nakon čijeg stupanja na snagu će PiS s Jaroslawom Kaczynskim na čelu, imati pojačan utjecaj na pravosuđe i mogućnost utjecaja na neposlušne suce. Godinama se Ustavni sud opirao ovakvoj odluci. No otpor je prestao kada je na čelu ovog organa postavljena, stručno sporna, ali zato PiS-u odana, Juli Przylebska. Sada je na redu posljednja utvrda otpora, Vrhovni sud. Pred kojim se već nalazi tabor gnjevnih građana.

"Vratiti pravosuđe narodu”

Međutim, i ovdje parlament igra odlučujuću ulogu: grupa zastupnika PiS-a podnijela je zahtjev za provjerom ustavnosti imenovanja predsjednika Vrhovnog suda. Na udaru PiS-a se nalazi predsjednica suda Malgorzata Gersdorf čije imenovanje konzervativni nacionalisti smatraju protuustavnim. Proces stavljanja pravosuđa pod stranačku kontrolu se nastavlja. PiS to naravno vidi drugačije. „Pravosuđe vraćamo narodu" kaže PiS-ov zastupnik i predsjednik Pravosudnog parlamentarnog odbora, Stanislaw Piotrowicz. Kao i u ostalim tranzicijskim zemljama i ovdje se često nacionalno-konzervativni „jastrebovi"  mogu pohvaliti bogatom karijerom za vrijeme komunističke vladavine. Piotrowicz je u mračnim osamdesetima bio državni odvjetnik. Liberalnu zastupnicu Ka­mi­lu Gasi­uk-Piho­wicz sve to skupa podsjeća na razdoblje komunizma kada je režim propagirao „jedinstvo naroda i pravosuđa".

Opasnost po demokraciju

No i sadašnji premijer je svoj zanat pravnika ispekao u komunističko vrijeme kada striktna dioba vlasti, odlika demokratskog društva, baš i nije bila vladajuća doktrina. U to vrijeme su se za ovu doktrinu borili oporbenjaci. „Od Montesquiea (Charles-Louis de Secondat Montesquieu, francuski filozof i rodonačelnik teorije diobe vlasti op.ur.) dioba vlasti igra veliku ulogu. No PiS želi u Poljskoj uvesti potpuno drugi sustav. Ova promjena predstavlja veliku opasnost po poljsku demokraciju i slobodu pojedinca", kaže bivši borac za ljudska prava u komunističkoj Poljskoj Aleksander Hall u svom članku u dnevniku „Polityka". On zaključuje kako će i dalje biti sudaca koji će svoje odluke donositi neovisno bez obzira na pritisak vlasti. No oni će, kako kaže Hall, biti izloženi otvorenim kampanjama mržnje kao što je to sada slučaj sa sucima Vrhovnog suda. Pesimističan je i bivši predsjednik ovog tijela Adam Strzembosz. „Kako se Jaroslaw Kaczynski uopće usuđuje tvrditi da je Vrhovni sud utvrda post-komunizma. Ako je tako, onda odmah predlažem da mu se oduzme doktorska titula", kaže Strzembosz. On zaključuje da bi se predsjednik Poljske Andrzej Duda, koji u pravilu daje „blagoslov" svakoj odluci premijera Kaczynskog, jednog dana zbog uloge u uništenju Ustavnog suda mogao naći pred državnim tribunalom.