Poljski planovi za promjenu Ustava

Poljski predsjednik Andrzej Duda je u podjednakoj mjeri iznenadio i protivnike i pristalice: Duda zahtijeva promjene u političkom sistemu i promjene Ustava, kao i referendum o tome. Opozicija i brojni promatrači su zabrinuti: Oni strahuju da Poljska skreće u autoritarizam. Od novog Ustava se ne može očekivati ništa dobro kada je riječ o odnosu vlade prema sudovima i raspodjeli vlasti, navodi se u Varšavi.

Duda je, sa svoje 44 godine, jedan od najmlađih predsjednika na svijetu. Do sada ga je pratio glas da je ovisan o svom političkom mentoru Jaroslawu Kaczynskom. Kaczynski, predsjedavajući nacional-konzervativnom vladajućom strankom PiS, je napravio kandidata od Dude. I Duda je potom na izborima u maju 2015. godine izabran za predsjednika. Od tada Duda nije bio upadao u oči kada je riječ o vlastitim inicijativama.

Sada dakle izneneđenje: "Vrijeme je za ozbiljnu debatu o Ustavu", rekao je Duda u jednom govoru. "Ne samo uz učešće elita i političara", već "poljskog naroda". Građani bi se trebali izjasniti "da li su zadovoljni tim (političkim) sistemom ili zahtijevaju promjene." Duda je pri tome već dao odgovor: "Poljska i Poljaci su zaslužili novi Ustav."

Zamislivo jačanje predsjednika

2018. godine bi dakle narod trebao odlučiti o budućem političkom sistemu, također o tome koju ulogu igraju predsjednik i parlament i koja građanska prava i slobode bi trebali biti "naglašeno ojačani". Poljska mora biti država u kojoj ne smije biti privilegiranih "kasti" građana, kaže Duda. Ova izjava, usmjerena protiv elita, podsjeća na izjavu Kaczynskog koji je dijelio poljsko društvo na građane "bolju" - jer su čestiti i patriote - i "lošiju sortu".

Sa svojim izjavama je Duda iznenadio svoju zemlju i izazvao žestoku debatu. Čak su i sami članovi vlade pokazali zaprepaštenost. Jedan od najbližih Dudinih službenika, pravnik Pawel Mucha, je rekao da je zemlja još uvijek sasvim na početku željene debate o Ustavu. Zbog toga je još nejasno o kakvim pitanjima se uopće treba glasati. On smatra da je smisleno da se Ustavom ojačaju socijalna prava. Referendum bi trebao "povući bilancu" o prvoj etapi debate i pokazati mogući "pravac promjena". 

Opozicija strahuje od autoritarne države

Opozicija i neki eksperti su izrazili zabrinutost zbog ove ideje. Oni upućuju na ograničavanja raspodjele vlasti i postupak vlade protiv Ustavnog suda. Andrzej Halicki iz liberalne "Građanske platforme" (PO) podjseća na jedan prijedlog Ustava koji je 2010. godine dala sada vladajuća PiO: "Ovaj Ustav bi bio kraj demokratske i sekularne države. Bila bi to autoritarna ideološka država (misli se na: katoličku obilježenost)."  

Dudin prethodnik Bronislaw Komorowski je rekao da nova inicijativa treba zasjeniti činjenicu da predsjednik svoju ulogu čuvara važeg Ustava nije ispunio. "On je povrijedio Ustav. On će, prema mom mišljenju, u budućnosti biti izveden pred Državni sud." Stoga Komorowski, kako je rekao, u ovoj debati o Ustavu sasvim sigurno neće učestvovati. Drugi kritičari su postavili pitanje da li je pri trenutno dubokoj polarizaciji u društvu uopće moguća debata o promjeni Ustava.

Značajne pukotine u vladinom taboru

U međuvremenu se špekulira o tome da li Duda svojom idejom o referendumu najprije želi stvoriti manevarski prostor u odnosu na svoj politički tabor. Posljednjih sedmica prvi put je došlo do jasnih napetosti između Dude i u brojnim pogledima spornog ministra odbrane Antonia Macierewicza. Duda je u pismu ministru više puta zahtijevao informaciju od njega o radu ministarstva. Vladajuća PiS pokazuje sve jasnije pukotine. Koncem aprila je prvi put u posljednje dvije godine liberalni PO u ispitivanjima javnog mnijenja prestigao PiS (sa 31 u odnosu na 20 procenata). 

Ustav, koji je danas na snazi, je prihvaćen an referendumu 1997. godine sa 53,5 posto glasova. On u brojnim aspektima slovi kao moderan, kao što je primjerice kompromisna formulacija u preambuli u kojoj se umjesto o klasičnom spominjanju Boga govori kako o vjernicima, tako i o nevjernicima. Međutim uvijek su postojali prijedlozi za poboljšanje Ustava. Primjerice uloga predsjednika koji ima nešto više prava nego njemački savezni predsjednik nije jasno ograničena. Adam Bodnar, poljski borac za ljudska prava, rekao je u četvrtak da on vidi potrebu za manje promjene, ali ne i potrebu za sasvim novim Ustavom.