161110 Schiefergas Polen

Poljski geolozi tvrde da se između kamenih ploča škriljca u toj zemlji nalaze ogromne rezerve gasa što bi, ukoliko se iskoristi, od Poljske napravilo trećeg najvećeg izvoznika zemnog gasa pored Norveške i Rusije. Ekspert za energetiku i savjetnik za ekonomska pitanja Pavel Nirada kaže da je njegova zemlja, Poljska, bogata, i ako mu se može vjerovati, mnogo bogatija nego što se ranije mislilo.

"Čak i obazrive procjene pokazuju da bi Poljska iznenada mogla da postane ozbiljan snabdjevač evropskog tržišta gasa. Nalazišta premašuju višestruko potrebe naše zemlje. Jer, ne mogu se ni zamisliti optimistične procjene američke vlade koje kažu da Poljska ima više gasa od Norveške", tvrdi ekspert za energetiku Nirada.

Nova tehnika

Do zemnog gasa, koji je do sad bio tražen u Evropi i Aziji, je relativno lako doći. On leži u velikim mjehurima ispod nepropusnih slojeva zemlje, na primjer gline. A gas iz škriljca se, naprotiv, nalazi između slojeva stijenja.

Da su tu vrijedna nalazišta sirovina nije novina. Samo što se za to do sada niko nije interesovao stoga što se smatralo da su istraživanja u tim predijelima komplikovana i neisplativa. Ali, stvari su se u međuvremenu promijenile. U Sjedinjenim Američkim Državama gas iz škriljca pokriva već 20 odsto potrošnje. A to sve zahvaljujući novim tehnologijama koje su u upotrebi od prije nekoliko godina. Za to se upotrebljavaju specijalne bušilice koje prvo buše vertikalno u dubinu zemlje a kada dostignu nalazišta onda se saviju u zglobu i nastavljaju da idu horizontalno. Tamo se ubrizga tečnost koja razbije stijenje. I onda poteče gas.

Na sljedećoj stranici pročitajte o opasnostima pasivne politike i ovisnosti o ruskom gasu

"Čuju se i kritički glasovi koji kažu da je tehnika još u pelenama. To tvrde na primjer eksperti iz ruskog gasnog konzerna Gasprom (Gazprom). Ali, to funkcioniše u Sjedinjenim Državama, međunarodne kompanije su uvjerene i u uispjeh u Poljskoj. U protivnom ne bi dali toliko novca za probna bušenja", napominje ekspert Pavel Nirada.

Pasivna politika

U međuvremenu je država odobrila oko 60 dozvola za probna bušenja, prije svega američkim kompanijama. Onda nije ni čudo što to dalje na istoku - u Moskvi - stvara zabrinutost, pošto u Rusiji izvoz zemnog gasa čini veliki dio bruto-nacionalnog dohotka. A to bi moglo da stagnira ili čak da opada. Gasprom je priznao da danas uspijeva manje gasa da proda na američkom tržištu upravo zbog toga što Amerikanci, koristeći nove tehnologije, dobijaju gas iz škriljca. U jednom izvještaju se kaže da gas dobijen između škriljaca može na duže iz korijena promijeniti svjetsko tržište gasa. Tako bi zemlja na Visli mogla da doživi ostvarenje svog sna, koji je sanjala više stotina godina: ekonomski, s tim i politički, biti potpuno nezavisna od Rusije.

Uprkos svemu političari oklijevaju. Ministar privrede Valdemar Pavlak (Waldemar Pawlak) ukratko objašnjava i zašto: "Do sada je gas iz škriljaca još uvijek samo medijski fenomen. I još uvijek ne znamo koliko će teško biti sprovesti istraživanja u Poljskoj. Osim toga će biti i skuplji nego gas iz konvencionalnih izvora, jer je za ista istraživanja potrebno uraditi mnogo više bušenja."

I predsjednik Bronislav Komorovski (Bronislaw Komorowski) iznosi još jedan razlog protiv: on navodi da će rudnički tornjevi upropastiti prirodu.

Stručnjaci pak optužuju političare da su, čak iako postoji opravdan razlog za skepsu, suviše pasivni. A pasivnost bi Poljsku mogla skupo stajati. Jer, da li će Poljska predstojeće zime imati dovoljno gasa zavisi od Rusije sa kojom mora hitno da potpiše sporazum o dodatnim količinama. I Poljska se zbog svađe Rusije sa Ukrajinom i Bjelorusijom u vezi gasovoda borila sa nestašicom tog energenta. A o takvim problemima zemlja na Visli više ne bi brinula ako bi u budućnosti postala evropski Kuvajt.

Autor: Florian Kalerman i Svetozar Savić

Odg. urednik: Z. Arbutina