Politički karusel: Crna Gora, Makedonija, NATO i Rusija

„Moskva je nemilosrdno reagovala na najnovije članstvo u NATO savezu nakon Hladnog rata. To proističe iz 'antiruske histerije' koja je u stvari počela u martu 2014. Jer, nakon što je Rusija anektirala Krim, Crna Gora se brzo priključilama sanckijama Zapada protiv Moskve. Od tada se pokrenuo karusel kazni: Crna Gora je uvela zabranu ulaska u zemlju za 149 Rusa i Ukrajinaca a Rusija je uvela zabranu uvoza crnogorskih vina. Na kraju je to više pogodilo Crnu Goru i njenih 600.000 stanovnika nego 144 miliona Rusa", piše Noje cirher cajtung i nastavlja. „Veze između ove dvije zemlje, dva nesrazmjerna partnera, nisu bile dobre samo u XIX vijeku kada je Rusija u više navrata podržavala Crnu Goru u borbi protiv Osmanlija. Rusija je posljednjih godina važila za najvećeg investitora u toj zemlji. Drugačije nego što je to slučaj u drugim balkanskim zemljama gdje Rusija uglavnom ulaže u energetski sektor, u Crnoj Gori investira u nekretnine i turizam. 2015. je jedna trećina direktnih investicija stizala iz Rusije. No, onda investiranje počinje da opada. (...) Investiranje u nekretnine je za posljedicu imalo i to da su na mnogim prekrasnim plažama danas hoteli i vikendice. Budva je recimo i u sred sezone jedno ogromno gradilište. (...) Ruski investitori su takođe kupili i Željezaru Nikšić i Aluminijumski kombinat u Podgorici. Ali, nisu imali sreće. Aluminijumski kombinat je danas propala investicija a ruski milijarder Oleg Deripaska je u sudskom sporu sa vladom u Podgorici", piše Noje cirher cajtung.

"NATO prijeti Rusiji"

Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) se pita: „Zašto se NATO odlučio da u svoje redove primi Crnu Goru? I zašto se Rusija svim sredstvima borila protiv toga i pokušala, sudeći po crnogorskom pravosuđu, i državni udar? Pa, ako se izuzme desetak kilometara koridora oko Neuma, od prijema Crne Gore u NATO skoro čitava istočna obala Jadrana pripada NATO savezu. Crnogorska obala je dugačka 250 kilometara i posjeduje prirodne luke koje se koriste od antičkog doba, a od posebnog interesa je uvijek bio Bokokotorski zaliv. Rusija je ulagala napore da tu dobije mjesto za svoju pomorsku flotu. Luke u kojima nema santi leda važne su i u ovo digitalno vrijeme. Jednoglasna optužba iz Moskve glasi da proširenje NATO-a nema nikakv drugi cilj osim da je to prijetnja Rusiji. No, u slučaju Crne Gore te optužbe nisu baš ubjedljive. Jer, Rusiju i Crnu Goru dijeli 1.400 kilometara i četiri zemlje, od kojih je samo Rumunija članica NATO-a. Tako da obrazloženje kako je to opasnost za rusku nacionalnu bezbjednost "ne pije vode" i o tome nema govora. Ali, zato ima govora o tome da Moskva ulaže napore da proširi svoj uticaj na Balkanu", zaključuje FAZ.

Makedonija se nada brzom ulasku u NATO

Zidojče cajtung (SZ) takođe piše o ruskom uticaju an Blakanu, sa akcentom na Makedoniju. „Novi makedonski premijer je tokom preuzimanja dužnosti najavio tri hitna cilja nove vlade: poboljšanje privrede, ponovno uspostavljanje pravne države i dvomilionsku državu što prije uvesti u EU i NATO. No, prije svih Rusija želi da spriječi ostvarenje ovog posljednjeg cilja. (...)", piše SZ.

„7. aprila je, prije nego što je prozapadni političar Zoran Tajev pobijedio na izborima, ruski ambasador u Skoplju, Oleg Ščerbak izjavio kako Moskva želi na Balkanu 'pojas neutralnih zemalja' sačinjen od Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbijie i Makedonije. Ovo su informacije do kojih je došla istraživačka mreža Krik. Ali, Crna Gora je od ovog ponedjeljka  članica NATO. (...) Ščerbak je tokom sastanka u aprilu prijetio kako bi Makedonija morala da računa s ekonomskim i diplomatskim sankcijama, ako ne podrži politiku Moskve.

Ruska firma Strojtransgas u Makedoniji gradi gasovod; Moskva je u Makedoniji osnovala desetine 'prijatesljkih udruženja' i, prema dokumentima do kojih je došao Krik, u lokalnim medijima pokrenula ogromnu dezinformacionu kampanju. (...) Prema podacima Makedonske tajne službe (UBK), Ruska tajna služba za inostranstvo (SVR) i Vojna tajna služba (GRU) su pokušale da vrbuju makedonske vojnike, policajce i političare. Cilj Moskve je sljedeći: 'formirati kritičnu masu vojno osposobljenih lica, koji bi u određenom trenutku mogli biti iskorišteni da sprovedu ruske interese'.

A to podsjeća na situaciju u Crnoj Gori, kada su u oktobru 2016. ruski agenti navodno pokušali da sa nekadašnjim srpskim oficirima ubiju crnogorskog premijera, koji je zagovarao ulazak zemlje u NATO i sprovedu puč. U Crnoj Gori je zbog toga u toku sudski proces, a Moskva odbija optužbe. U Makedoniji se zato, upravo zbog rastućeg ruskog pritiska, nadaju brzom ulasku u NATO", piše Zidojče cajtung.