Igre oko popisa

U BiH se gotovo sve politizira, uključujući popis stanovništva. Analitičari tvrde da ovo politiziranje neće proći bez posljedica i da bi cijenu na kraju mogli platiti građani BiH. Nije riječ samo o 50 miliona maraka koliko je potrošeno za popis, nego i kredibilitetu BiH u procesu evropskih integracija. Ukoliko rezultati popisa iz 2013. godine ne budu poznati do 1. jula 2016., kompletan proces će vjerovatno morati biti ponovljen. Možda će se tada, kako kaže direktor Federalnog zavoda za statistiku Emir Kremić, odgovorni sjetiti da prvo utvrde metodologiju za obradu podataka, pa onda krenu s popisom.

Na posljednjoj sjednici Centralnog popisnog biroa BiH predloženo je da 121.280 popisnica, oko kojih trenutno ne postoji saglasnost, dobije status rezidenta s tim da se podaci o etničkoj pripadnosti, jeziku i vjeroispovjesti sa ovih popisnica označe kao „nepoznati“. Sporno pitanje rezidenata uglavnom se odnosi na Bošnjake sa područja bh. entiteta Republike Srpske (RS), ali i znatan broj Srba i Hrvata. Prijedlog nije podržan „jer je u suprotnosti s odredbama Zakona o popisu stanovništva“. Rasprava o spornom pitanju bit će nastavljena i u četvrtak (14.4.).

Ramiz Salkić: „Nastoji se umanjiti broj Bošnjaka i Hrvata u RS-u“

Kako metodologija nije pravovremeno utvrđena, političke elite preko svojih poslušnika u nadležnim agencijama žele i „na papiru“ smanjiti broj pripadnika određenih etničkih grupa što je, prema riječima potpredsjednika Republike Srpske (RS) Ramiza Salkića, „nastavak ratne politike“. On podsjeća da oni koji su se u pripremi popisa najviše zalagali za mogućnost izjašnjavanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti te jeziku, sada to pravo osporavaju velikom broju Bošnjaka iz RS-a, ali i Srba i Hrvata.

„To je neprihvatljivo i iznenađujuće, tim prije što prijedlog dolazi od nekoga ko je iz hrvatskog korpusa (prijedlog je navodno dostavio predsjednik Agencije za statistiku BiH Velimir Jukić, kadar HDZ-a BiH) i što bi, prema tom prijedlogu, značajno bio umanjen ne samo broj Bošnjaka nego i Hrvata u RS-u. Apelirat ću na bošnjačke predstavnike da se to ne prihvati i po cijenu da rezultati popisa ne budu na vrijeme objavljeni ili da popis bude poništen. Ono što sada zagovaraju vlasti u RS-u i entitetska Agencija za statistiku je nastavak ratnih ciljeva“, kaže Salkić za Deutsche Welle.

Hasan Zolić: „BiH bi se mogla suočiti sa tužbama“

Ugladni bh. statističar i demograf, predsjednik predratne Agencije za statistiku BiH Hasan Zolić pojašnjava da bi prema spornom prijedlogu definiranja rezidenata oko 80.000 Bošnjaka ostalo bez nacionalnog i vjerskog obilježja, dok bi isti podaci bili izbisani za oko 30.000 Srba i 10.000 Hrvata. „Time bi broj Bošnjaka u RS-u bio sveden na ispod 10 posto“, pojašnjava Zolić. „To je protivzakonito, jer se u Zakonu o popisu stanovništva u BiH navodi da svaki građanin ima pravo da se izjasni o nacionalnoj pripadnosti, jeziku i religiji. Ako se ljudima koji su se prilikom popisa izjasnili o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti to pravo sada uskrati političkim igrama, BiH bi se mogla suočiti sa hiljadama tužbi pred međunarodnim sudovima zbog kršenja ljudskih prava“, kaže Zolić za Deutsche Welle.

Broj spornih popisnica iznosi oko tri posto u odnosu na ukupan broj stanovnika BiH, kojih ima oko 3,7 miliona. Na internet portalu „Faktor“ u tekstu „Osujećene nove manipulacije: Ko želi spriječiti da Bošnjaka bude više od 50 posto“, navodi se da bi sporne popisnice mogle uticati na konačnu nacionalnu strukturu BiH. „Neke procjene govore da bi priznavanjem spornih popisnica broj Bošnjaka u BiH premašio 50 posto i da se upravo zbog toga predstavnici RS-a tako zdušno bore da se te osobe proglase nestalnim stanovništvom, odnosno osobama koje nisu stalno nastanjene u našoj zemlji. Stoga im odgovara i brisanje nacionalne odrednice“, navodi se u tekstu.

Odgovorni pred sudom?

Oglasili su se i bošnjački predstavnici u Vijeću ministara BiH. Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić i ministar civilnih poslova Adil Osmanović oštro su se suprotstavili prijedlogu da se za 121.280 rezidenata podaci o etničkoj pripadnosti, jeziku i vjeroispovjesti označe kao „nepoznati“. Oni su od državne Agencije za statistiku zatražili da što prije usvoji metodologiju za obradu podataka popisa stanovništva. Zvizdić i Osmanović očekuju da će na sastanku Centralnog popisnog biroa u četvrtak (14.4.) biti usvojen jedinstveni program za obradu podataka kako bi rezultati popisa bili poznati do 1. jula.

Odgovorni za opstrukcije u procesu objavljivanja rezultata popisa stanovništva u BiH mogli bi se naći na sudu. Prema nalogu glavnog tužitelja BiH Gorana Salihovića, nedavno je formiran predmet, a bit će određen i tim tužitelja i istražitelja za istraživanje cjelokupne aktivnosti u vezi sa popisom stanovništva. Tužiteljstvo BiH nastoji utvrditi ima li u ovom slučaju elemenata krivične odgovornosti, s obzirom na činjenicu da su ugrožena i znatna budžetska sredstva.