Radikalizacija u RS-u

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik odlučio je da u skupštinsku proceduru vrati Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima kako bi se poništili prethodno prihvaćeni amandmani Bošnjaka, prema kojima struktura policijskih službenika u entitetskoj policiji treba da odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema popisu iz 1991. godine. Potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić tvrdi da je ovim prekršena ustavna odredba. »Broj Bošnjaka zaposlenih u policiji RS-a regulira se na osnovu popisa stanovništva iz 1991. godine i to je ustavna obaveza. U Ustavu ovog entiteta stoji da će se kod popune institucija, odnosno kod zapošljavanja, poštovati popis iz 1991. godine«, kaže Salkić za Deutsche Welle.

Na Dodikovu odluku uticala je i opozicija, čiji su predstavnici zabrinuti za položaj Srba u entitetskoj policiji. Predsjednik Narodnog demokratskog pokreta Dragan Čavić kaže da »treba spriječiti da Srbi postanu manjina u policijskim strukturama RS-a«. »U Prijedoru bi bilo svega 42 posto Srba u policiji, u Banjaluci 54, Doboju 38, Bratuncu 34, Srebrenici 22 itd. Najkraće, ovo je nedopustivo i neprihvatljivo jer je nauštrb srpskih nacionalnih interesa napravljen truli kompromis sa koalicijom Domovina da bi ih podržavali u donošenju zakona«, rekao je Čavić.

Opozicija samo na papiru

Ispostavilo se da je srpski nacionaloni interes »cementiranje etničkog čišćenja počinjenog u proteklom ratu«, smatra Ramiz Salkić. »Trebalo bi gospodina Čavića pitati gdje je 64 posto Bošnjaka iz Bratunca? Gdje je gotovo 80 posto Bošnjaka iz Srebrenice? Gdje su Bošnjaci Banjaluke, Prijedora, Doboja? U ovoj situaciji i vlast i opozicija zalažu se za cementiranje etničkog čišćenja, progona, genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina. Zabrinjavajuća je činjenica da je to njihov zajednički stav, dok jedni druge tobože nazivaju izdajnicima srpskih interesa. Mnogi u BiH danas žive u iluziji da je u RS-u došlo do političkih promjena, što, nažalost, nije tačno. U matrici razmišljanja gotovo svih srpskih predstavnika u RS-u od devedesetih godina je da ovdje bude što manje Bošnjaka«, upozorava Salkić.

Činjenica je da u ideološkom smislu nema razlike između vlasti i opozicije u RS-u, kaže za Deutsche Welle novinarka magazina Start Rubina Čengić. »To se vidi na proslavi 9. januara, pristupu Srebrenici, jezicima koji se govore u RS-u i BiH, nazivima škola, mijenjanju imena ulicama, pitanju ulaska BiH u NATO, odnosu prema ratnim zločinima i nizu drugih tema. Sada i na sastavu policije u RS-u. Ovo čak i ne mora značiti da isto misle, ali je onda još gore, jer pokazuju da nemaju hrabrosti i ideja da biračkom tijelu u RS-u ponude neku novu opciju. Naravno, ne smijemo zaboraviti hrabar istup Dragana Čavića o Srebrenici kada je bio predsjednik RS-a i hrabre istupe pojedinaca koji govore o kriminalu i nedosljednosti aktuelne vlasti u politici RS-a, ali i u ostatku BiH«, kaže Rubina Čengić.

Diskriminacija Bošnjaka i represivne mjere

Potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić vjeruje da i odluka o vraćanju Zakona o policiji u skupštinsku proceduru usložnjava situaciju u ovom entitetu. On je i ranije upozoravao na radikalizaciju društveno-političkih odnosa u RS-u, posebno diskriminaciju Bošnjaka. »Diskriminacija je posebno prisutna u obrazovanju i zapošljavanju. Negiranje bosanskog jezika je očit primjer diskriminacije. Bošnjaka gotovo da nema u vladi, lokalnoj administraciji, javnim preduzećima, fondovima i(ili) obrazovanju. Vlasti nam time poručuju da nećemo moći opstati u RS-u«, ističe Salkić.

Naš sagovornik upozorava da su u ovom entitetu »sve češće represivne mjere prema Bošnjacima«. »Policija je prošle godine u više navrata pretresala kuće i druge objekte Bošnjaka, privodila ljude u 'spektakularnim akcijama', a da u konačnici nije bilo gotovo nijedne optužnice, a kamoli sudske presude. Pretreseno je tridesetak lokacija, a nije podignuta nijedna optužnica. Javni servis u RS-u širi dezinformacije o Bošnjacima, kao da su oni opća opasnost za ovaj entitet i srpski narod. Na takav način se stvara ambijent u kojem je moguća i poželjna diskriminacija Bošnjaka, jednog konstitutivnog naroda«, ističe Salkić.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik je, u međuvremenu, najavio da će razmotriti kako da se kvalifikacija »popis iz 1991. godine« izbaci iz entitetskog Ustava. Dodao je da je važno eliminirati »političke ultimatume bošnjačke strane«, za šta vjeruje da će dobiti podršku u Skupštini RS-a.