Politički poker

U prosjeku je svaki Venecuelanac 2017. izgubio oko deset kilograma tjelesne težine. Tako bi se u brojkama mogla izraziti kriza sa snabdijevanjem životnim namirnicama u ovoj latinskoameričkoj državi. Zbog toga bi moralo da se tim nedovoljno opskrbljenim ljudima dostavi hrana i tu nema spora.

Ali, izgleda da je politički eksplozivna moć namirnica veća od njihove prehrambene vrijednosti. Kada je konvoj sa 600 tona hrane i lijekova, najviše iz Sjedinjenih Država, trebalo da u zemlju uđe iz Kolumbije, predsjednik Nikolas Maduro je naložio da se granični prelaz blokira silom. Rusija predbacuje Sjedinjenim Državama da podržavaju Madurovog protivnika Huana Gvaida, što je "nedopustivo politiziranje humanitarne pomoći". Zato i Rusija ima u izgledu isporuke pomoći, kako bi se ojačao moskovski saveznik Maduro i oslabio samoproglašeni Gvaido. 

Ljudske potrebe su zbog politizacije humanitarne pomoći postale politička lopta, upozorava programski direktor nevladine organizacije Maltezer, Sid Peruvemba. "Situacija na granici je ponovo pokazala koliko je važno humanitarnu pomoć dostaviti bez političkih konotacija i promišljanja. Ovdje se krši međunarodni konsenzus na štetu naroda."

Pomoć spornim mesom

Politički uticaj u Venecueli je ovih dana ekstreman, ali to nije jedinstven slučaj. Često se u oružanim sukobima patnja jednog naroda zloupotrebljava kao sredstvo pritiska. Ponekad su isporuke u vezi sa unutrašnjepolitičkim uslovima donatora, kao što je to bio slučaj 2001. kada je njemačka savezna vlada izgladnjelom narodu Sjeverne Koreje pomogla junećim mesom, koje doduše zbog skandala oko kravljeg ludila u zemlji više niko nije htio da kupuje.

Državni akteri su, u pogledu Venecuele, često izloženi takvim interesnim konfliktima. Veliki dio humanitarne pomoći ne organizuju sami, već uplaćuju novac različitim multilateralnim organizacijama, uglavnom onima koje su pod patronatom Ujedinjenih nacija ili nevladinim organizacijama (NVO). 2016. je, prema podacima britanskog istraživačkog centra "Develompnet Initiatives" , ukupno 60 procenata državnog novca uplaćeno miultilateralnim organizacijama, a 20 procenata NVO.

Radikalna transparentnost

"Vlada je u Siriji tako jedno vrijeme pokušavala da u oblastima koje nisu pod njenom kontrolom, masivno ugrozi rad humanitarnih organizacija", kazala je Simone Pot iz njemačke humanitarne organizacije "Welt Hunger Hilfe". Ova organizacija je sa 13 projekata prisutna u zemljama u kojima bukti građanski rat. 2017. je u Siriju isporučila pomoć u vrijednosti 17,3 miliona evra što je pomoglo 620.000 ljudi. Ali, uvijek se na tom putu podmeću prepreke: ne izdaju se vize njihovim saradnicima, nisu garantovane akreditacije, kaže Pot.

Zato je neophodna radikalna transparentnost kako se ne bi palo pod sumnju da se pomaže jedna strana u konfliktu. "U takvim konfliktnim oblastima je važno da se svim stranama transparentno objasni šta rade na licu mjesta, koliko je osoba angažovano i koja konkrenta pomoć će biti isporučena. Tako da vam niko ne može predbaciti da tajno podržavate neku stranu."

U svakom slučaju, kako priča Pot, postoje regioni u kojima timovi humanitaraca rade tajno, jer postoji velika opasnost od napada i otmica. "U Pakistanu, na primjer, ne biste automatski mogli da prepoznate automobil "Welt Hunger Hilfe". Generalno je važno da rad organizacija napravi dobre kontakte na terenu. Zbog toga je nestabilna situacija veoma velika prepreka u dostavi pomoći.

Zamršensot jemenskog rata

Upravo to ima dramatične posljedice na napaćeni narod u Jemenu, gdje bjesni rat. Zbog toga "Svjetski program za hranu" UN-a u ovom trenutku udvostručava pomoć, kako bi 12 miliona ljudi moglo da bude opskrbljeno u ovoj arapskoj zemlji. Ova organizacija se oko Nove godine doduše žalila da dio pomoći nije došao do onih kojima je potrebna, već su lokalni funkcioneri humanitarnu pomoć prodavali na pijacama.

Ranije su zaraćene strane više puta blokirale luku Hudeida, preko koje u Jemen stiže oko 70 dosto humanitarne pomoći. No, ne samo ulazak humanitarne pomoći već i njena raspodjela zavisi od milosti i nemilosti zaraćenih strana. "Stalno se blokiraju putevi", kaže Simone Pot naglašavajući da borci onda zahtjevaju danak. "To su za nas enormni izazovi."

Simone Pot je primijetila da se u prethodnoj deceniji sve više prelazila crvena linija. "Svjedoci smo pada svih kriterija i standarda, na primjer bombardovanjem bolnica u Siriji."

Humanitarnim organizacijama se savjetuje, posebno u ovakvim situacijama da budu suzdržane, kako im se ne bi mogla pripisati politizacija. "Welt Hunger Hilfe" apeluje na međunarodnu zajednicu da se pridržava propisa Ujedinjenih nacija i da ih sprovodi. Pravilo neutralnosti međunarodnog humanitarnog prava bi moralo da bude poštovano, kako bi humanitarci "imali mogućnost da svoj posao obavljaju profesionalno". Tu se takođe računa da organizacije samo mogu da procjene gdje je pomoć potrebna, umjesto da se drže liste moćnika.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android