Poginuli i povrijeđeni u neredima u Kijevu

Samo dan nakon što je na snagu stupila amnestija za sve uhapšene pripadnike opozicije u Kijevu je ponovo došlo do sukoba demonstranata i policije. Pripadnici opozicije su saopštili da je prema navodima ljekara povrijeđeno 150 demonstranata od kojih 30 teže. Isti izvori su naveli da su tri demonstranta izgubila život. „Trojica protivnika vlade su ubijena vatrenim orujem“, izjavio je šef ljekarskog tima opozicije Oleg Musiji. Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da su demonstranti upotrijebili vatreno oružje i da su ranili 37 policajaca.

Prvobitno planirane mirne demonstracije

Grupa od više stotina demonstranata je u utorak (18.2.2014.) zauzela centralu stranke predsjednika Viktora Janukoviča. Pripadnici opozicije su prethodno zgradu gađali Molotovljevim koktelima i kamenjem. Agencije prenose da su demonstranti sjekirama razvalili ulazna vrata u garaže koje se nalaze iza zgrade.

Prije toga je došlo do nereda pred zgradom Parlamenta. Tamo su demonstranti bacali kamenje na policiju i zapalili nekoliko policijskih automobila. Policija je u sukobima sa demonstrantima upotrijebila, suzavac, gumene metke i zasljepljujuće granate.

Protesti uprkos amnestiji

Demonstrati i dalje traže dalekosežne promjene Ustava, prije svega smanjenje ovlasti kontroverznog predsjednika Janukoviča. Predsjednik Parlamenta Vladimir Ribak odbija na dnevni red staviti takvu inicijativu. Poslanici u parlamentu danas razgovaraju o reformi ustava. Pripadnici opozicije su blokirali govornicu čime su onemogućili vođenje debate.

U Ukrajini je jučer (17.2.) stupila na snagu amnestija za više od 260 demonstranata koji su uhapšeni nakon sukoba vođenih u januaru. Vlasti su zauzvrat tražile da demonstranti napuste gradsku vijećnicu u Kijevu i još nekoliko vladinih zgrada, što su demonstranti i učinili. Demonstranti i dalje pod kontrolom imaju Trg nezavisnosti i još nekoliko javnih objekata.

Borba za vlast u Ukrajini je kulminirala prije nekoliko mjeseci. Proevropska opozicija ulaže nadu u pomoć Njemačke i EU. „Evropski partneri su spremni pomoći“ izjavio je vodeći opozicioni političar Arseni Jazenjuk, nakon susreta sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu.

Ukrajinski političar i bivši bokser Vitali Kličko je rekao da se nada većoj ulozi Njemačke u prevazilaženju krize u Ukrajini. „Ne smijemo podcjenjivati ulogu Njemačke, posebno kancelarke Merkel, jedne od najuticajnijih političkih ličnosti u svijetu“, rekao je Kličko nakon susreta sa kancelarkom. On je, kao jedan od mogućih koraka rješavaja krize, naveo sankcije kao što su zamrzavanje bankovnih računa ili zabrana ulaska u EU članovima vlade.

Kancelarka je odbacila takve zahtjeve i rekla da Organizacija za sigurnost i saradnju (OSCE) u rješavanju krize u Ukrajini ima vodeću ulogu. Merkelova je opozicionim poliitčarima iz Ukrajine obećala da će Njemačka i EU za pozitivno rješenje krize raditi sve što je u njihovoj moći. Dogovor o amnestiji je kancelarka nazvala pozitivnim korakom.

Rusija odgovornost za nasilje predbacuje Zapadu

Rusija je odgovornost za današnju eskalaciju nasilja u Kijevu prebacila Zapadu. „Zapadni političari i evropske institucije zatvaraju oči pred agresivnim akcijama radikalnih snaga i dozvoljavaju takve postupke“, saopštilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova. Rusija je uputila apel opoziciji da traži dijalog sa vladom umjesto da upućuje prijetnje i postavlja ultimatume.

Ruski ministar finansija Anton Siluanov je saopštio da će Moskva još u toku ove sedmice prebaciti Ukrajini 1,5 milijardi eura iz obećanog kredita. Ruska vlada je krajem prošle godine privredno slabom susjedu, nakon što je on EU okrenuo leđa, obećala kredit u iznosu od 22 milijardi eura. Do sada je Moskva na račun vlade u Kijevu, uplatila samo 2,1 milijardu eura.

Autor: Mehmed Smajić (afp, dpa, reuters)

Odgovorna urednica: Jasmina Rose