Ukrajina u pat-poziciji

Na stotine protivnika Viktora Janukoviča sada mora računati sa dugogodišnjim kaznama zatvora. Zakon o amnestiji, kojeg je prošle sedmice usvojio Parlament u Kijevu, stupa na snagu tek kada demonstranti napuste zauzete vladine objekte. A dosada oni to nisu uradili. Klubovi poslanika opozicionih partija su željeli da u utorak (04.02.2013.), uz pomoć dijela poslanika iz vladajuće "Partije regija" i poslanika koji ne pripadaju nijednom klubu pokušali, sprovedu donošenje zakona o hitnoj i bezuslovnoj amnestiji. Još protekle sedmice je veliki broj poslanika iz vladajuće stranke bilo spremno da glasa za zakon koji je predložila opozicija. Uz to su neki poslanici, ranije vjerni vladi, najavili izlazak iz Partije regiona - iz protesta zbog represije prema pripadnicima opozicije. Glasanje o zakonu o amnestiji u utorak (04.02.) je bio lakmus test za podršku predsjedniku u parlamentu.

Parlament u modusu Stand-by

Ko se međutim ponadao da bi prijetnje sankcijama koje je u ponedjeljak (03.02.) izrekao njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier mogle da poljuljaju sistem moći Viktora Janukoviča, ostao je razočaran. Nijedan od zakona koje je opozicija željela sprovesti nije došao na dnevni red.

U neformalnim razgovorima se pokazalo da prijedlozi opozicije ne mogu dobiti većinu. Ni ideja opozicije da svrgne predsjednika vraćanjem na Ustav iz 2004. nije prošla. Nije bilo dovoljno poslanika iz Janukovičeve partije koji bi prešli na stranu opozicije. Janukovičeva prijetnja da će raspustiti parlament ukoliko najveći klub poslanika ne stane iza njega, urodila je plodom.

Nakon jednosatne sjednice u utorak (04.02.) Vrhovno vijeće se povuklo na pauzu. Da li će parlament zasjedati narednih dana vrlo je upitno. Ni Janukovičev tabor, ni opozicija očito nemaju stabilnu većinu, s kojom bi mogli krenuti u osnivanje nove vlade. Kabinet premijera Mykole Azarova, koji je prošle sedmice podnio ostavku, ostaje na vlasti sve do predsjedničkih izbora početkom 2015. godine, izjavio je poslanik Serhij Mičšenko pred novinarima. Prevelik je rizik kada je u pitanju nasljednik Azarova. Ukrajina je pred bankrotom a stabilizacija političke situacija veoma komplikovana.

Dobrodošao novac EU

Rusija je zamrznula isplatu obećanih kredita Ukrajini sve dok ne bude bila izabrana nova vlada. Istovremeno je i EU spremna finansijski podržati novu vladu u Kijevu. Zauzvrat Brisel očekuje reforme. I još nešto: Nova vlada treba da bude prelazna vlada, kojom neće dominirati niti opozicija niti predsjednik Janukovič.

"Novac EU mogao bi Ukrajini dobro doći", smatra Vladislav Lukjanov iz Partije regiona. "Moramo smanjiti našu ovisnost od ruskih kredita. Ali najprije nam treba konkretna ponuda Evropske unije", rekao je ovaj poslanik za DW. Lukjanov i njegove kolege iz kluba poslanika su otvoreni za razgovore sa opozicijom. "Kompromis u formiranju nove vlade je svakako moguć", izjavio je Lukjanov.

Brisel kao posljednja šansa?

No da li će EU uspjeti da ubijedi strane u konfliktu o potrebi stvaranja zajedničke privremene vlade za sada je neizvjesno. Posebno zbog toga što opozicija od EU traže da posreduje u konfliktu. "Samo posrednička uloga EU mogla bi dovesti do toga da se ostvari kompromis između vlade i opozicije", izjavio je za DW predsjednik opozicione partije UDAR, Vitali Kličko.

Njegov kolega, opozicioni političar iz partije "Domovina", Volodymyr Poločaninov, ide korak dalje. On je ubijeđen da Ukrajina ne može da se izvuče iz krize bez pomoći EU. "Ukoliko sa našim evropskim partnerima za nekoliko sedmica ne pronađemo izlaz, situacija će se dramatično pogoršati - politički i ekonomski", upozorio je Poločaninov.

Autori: Eugen Theise / Jasmina Rose

Odg. urednica: Zorica Ilić