"Pespektiva domovina“

Nakon četiri godine je Derricku Adamsonu puna kapa svega. U Njemačkoj je živio ilegalno. San o boljem životu se bez važećih dokumenata davno rasprsnuo kao mjehur od sapunice. „Čuo sam da ljudi iz Gane kojim u Njemačkoj i ne ide baš najbolje, dobivaju pomoć ako se vrate kući", kaže ovaj 28. godišnjak u intervjuu za DW.  Adamson se vratio i sada dobija pomoć od njemačkog savjetovališta u glavnom gradu Gane. Adamson na raspolaganju ima jednogodušnju pomoć savjetnika koji mu pomaže kako da pokrene vlastiti biznis. „Ne pristupam stvarima više bez plana. Sada recimo znam da je čovjeku potreban plan o financiranju", kaže Adamson.

Savjetovalište je dio programa „Perspektiva domovina". Njemačka vlada je za ovaj program izdvojila 277 milijuna eura i nada se velikom broju uspješnih priča poput Adamsonove. U Njemačkoj trenutno živi 4.000 ljudi iz Gane koji su obvezni se vratiti u domovinu jer nemaju nikakve izgleda za dobijanje azila. Prisilni povratak je skup i često ga je teško realizovati jer tim osobama nedostaju važeća dokumenta ili im se  jednostavno izgubi svaki trag. „Oslanjamo se na dobrovoljni povratak", izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel prilikom posjeta Gani u veljači ove godine.

Ipak, njemačka vlada zna da se u domovinu neće nitko vratiti ako tamo nema perspektivu. „Perspektiva domovina" dobrovoljnim povratnicima treba pomoći upravo u stvaranju perspektive u njihovoj domovini. Dobrovoljni povratnici dobivaju pomoć u pronalsku posla ili pokretanju vlastitog biznisa. Program je otvoren za sve koji nemaju šanse da legalno borave u  Europi. „Važno je da ljudi na put ne kreću tek tako i da novac ne troše na krijumčare nego da ga zadrže i pokušaju u vlastitoj zemlji nešto započeti", kaže Martin Jäger, državni tajnik u njemačkom ministarstvu za razvoj.

11 zemalja je uključeno u realizaciju ovog programa. Riječ je o zemljama u Africi, na Bliskom istoku i na Balkanu. U osam zemalja, među kojima je i Gana, već postoje savjetovališta. Kancelariju u glavnom gradu Gane je proteklog prosinca otvorio njemački predsjednik Steinmeier. Slično savjetovalište je već otvoreno u Senegalu, a slično će ove godine biti otvoreno u Nigeriji. Njemački ministar za razvoj Gerd Müller želi povećati budžet ovog projekta na 500 milijuna eura. „To je dosta jeftinije nego te ljude zbrinjavati u Njemačkoj", izjavio je Müller u travnju.

Opozicija govori o čistom akcionizmu

Međutim, opozicija nije pretjerani optimista. „´Perspektiva domovina` je čisti akcionizam", kaže Uwe Kekeritz iz stranke Zelenih. „Zemačka si umišlja da bi mogla posredovati u zapošljavanju u afričkim zemljama", izjavio je Kekeritz za DW. On je u lipnju od njemačkog ministarstva za razvoj zatražio informaciju o broju pruženih usluga osobama koje su se dobrovoljno vratile. Odgovor ministarstva je glasio: između srpnja 2017. i travnja 2018. godine je 54. posto osoba koje su se dobrovoljno vratile iz Njemačke  u svoje domovine dobilo određene savjete.

„Često smo pitali šta konkretno znači kada se kaže zapošljavanje, ali nikada nismo dobili valjan odgovor", kaže Kekeritz. „Moguće je da se radi o zapošljavanju na puno radno vrijeme, ali možda na vremenski period od samo četiri tjedna, što znači da je perspektiva i dalje nesigurna". Teško je vjerojatno da će ljudi nakon samo jednog savjetovanja dobiti zaposlenje u zemljama u kojim je teško gospodarsko stanje. „Ukoliko su podaci tačni , onda se mora reći da uposlenici centara za zapošljavanje iz Njemačke pod hitno poraju otputovati u Ganu ili Maroko da bi vidjeli kako to funkcioniše".

S druge strane je njemačko ministarstvo za razvoj zadovoljno. To što je samo polovina od ukupnog broja osoba koje su se dobrovoljno vratile zatražilo savjet se objašnjava time da nisu dovoljno dobro informirane. U buduće bi to trebalo biti drugčije: „Želio bih da svatko ko se želi vratiti u svoju domovinu prvo dobije savjet ovdje u Njemačkoj kao i da ima smisla da te osobe ovdje kvalifikujemo", kaže Jäger.

Problem je nedostatak radnih mjesta

Njemačko ministarstvo za razvoj je saopćilo da se od ožujka 2017. do svibnja 2018. godine u svojim domovinama zaposlilo 3.200 osoba. Među njima su i osobe koje se iz Njemačke nisu dobrovoljno vratile u svoje domovine. U ministarstvu su zadovoljni s ovim projektom, ali i ističu da broj zaposlenih osoba ovisi i o gospodarskim faktorima u zemljama u koje se osobe vraćaju.

U afričkim zemaljama južno od Sahare je posredovanje u zapošljavanju teže nego recimo u Srbiji. „Na Balkanu imamo sasvim drugčiju gospodarsku strukturu. Tamo imamo veliko prisustvo njemačkih poduzenika", kaže Jäger. S druge strane u Africi  skoro da uopće imamo radna mjesta u formalnom sektoru, dok je situacija sasvim drugačija u neformalnom. Jača podrška privatnom sektoru kroz druge programe i nova inicijativa za stručno usavršavanje bi trebali pomoći. „To znači da sasvim ciljano u zemljama Sjeverne Afrike i Afrike želimo otvoriti mogućnosti stručnog usavršavanja i tako se organizovati da to usavršavanje pokriva potrebe poduzeća. To znači da se budući radnici od početka stručnog usavršavanja vežu za neko poduzeće", kaže Jäger. Partneri mogu biti njemački ili domaći poduzetnici. Međutim, ovi ambiziozni planovi su još uvijek u povoju.