PEGIDA narušila reputaciju Drezdena

Svega nekoliko dana nakon napada u Parizu, saopćenje za medije koje se nalazilo na vrhu web-stranice Islamske zajednice u Drezdenu glasilo je: "Islamska zajednica se nada da niko neće prenagliti sa donošenjem zaključaka, pretvarajući tako žrtve u počinioce iz političkih razloga." Khaldun Al Saadi, glasnogovornik Islamskog centra u Drezdenu, susreo se sa članovima zajednice nesporedno nakon napada u Parizu kako bi napisao taj tekst jer su se bojali da će takozvana "Islamska država" izazvati protureakcije protiv svih muslimana.

Prije deset mjeseci popularnost PEGIDA-e je porasla nakon napada na Charlie Hebdo i oni se nadaju da se sada neće desiti isto. U januaru 2015. godine 25.000 ljudi preplavio je trg ispred opere u Drezdenu vođeni PEGIDA-inim pozivima. Ipak, posljedice napada u Parizu za sada nisu toliko izražene. U ponedjeljak nakon kobnih napada u Parizu (16.11) pojavilo se 10.000 ljudi na trgu ispred pozorišta u Drezdenu, gdje se inače okupljaju. To je 2.000 više nego u sedmici prije napada u Parizu.

Ipak, "antiislamske ideje su od pojavljivanja PEGIDA-e rasprostranjenije u Drezdenu nego ikad prije", upozorava Al Saadi. Taj dvadesetpetogodišnji student rođen u Chemnitzu u Saksoniji kaže da muslimani iz drezdenske islamske zajednice već duže razmišljaju o odlasku iz tog grada. "Ovdje je mnogo saksonskih muslimana, koji nemaju izbjegličku pozadinu, smatraju Saksoniju svojim domom i osjećaju se progonjeno."

"Deficit demokratije"

"Iz onoga što su propagirali u prijašnjim kampanjama mržnje znamo da PEGIDA koristi takve događaje da utvrdi svoju poziciju", kaže za DW Eva-Maria Stange, zamjenica ministra nauke u Saksoniji. "Demokratija još nije stigla u Drezden", dodaje ona. "Tu nema civilnog društva kao u gradovima poput Leipziga i Minhena."

Rico Gebhardt, lider opozicije iz partije Die Linke (ljevičari) u saksonskom parlamentu, otišao je korak dalje: "Imamo rasistički fundamentalni konsenzus u Saksoniji."

Porast broja izbjeglica koje dolaze u Njemačku u posljednjih nekoliko mjeseci poslužio je kao dodatno "gorivo" za PEGIDA-inu ksenofobičnu propagandu, bez obzira na to što je, poredeći sa drugim njemačkim gradovima, zastupljenost migranata u Drezdenu niska - 8,7 posto. Približno 2.800 tražilaca azila stiglo je u Drezden od januara, uglavnom iz Sirije i Afganistana.

"Ljubavna pisma" od mrzilaca

PEGIDA-ine demonstracije su se ponovno pobrinule za kontroverze. Približno 8.000 ljudi došlo je mahati njemačkim i saksonskim zastavama i uzvikivati parolu opterećenu negativnom prošlošću: "Lügenpresse" (novinarski lažovi) sa nacističkim prizvukom i slušati ovacije za Lutza Bachmanna, osnivača PEGDIA-e, omalovažavajući izbjeglice i nazvajući ih "osvajačima".

Prije marša gradonačelnik Drezdena Dirk Hilbert bio je oštro kritikovan jer nije pokušao spriječiti demonstracije. Naposljetku, 9. novembra je bila godišnjica Kristalne noći, pogroma koji su nacisti počinili nad Jevrejima 1938. godine, a sada, baš na taj dan, protivnici islama marširali su trgom koji se nekada zvao po Adolfu Hitleru.

Jedan od onih koji je marš gledao sa sigurne udaljenosti je Viktor Vincze. Došao je iz drugih razloga: da simbolično "očisti" zlatni kamen spoticanja, pločicu koja se nalazi ispred kuća iz kojih su Jevreji i ostali protivnici nacističkog režima deportovani tokom Drugog svjetskog rata, s natpisom Alojs Andritzki, sveštenik kojeg su nacisti ubili u koncentracionom logoru Dachau. Njegov ritual odavanja počasti nije trajao dugo: brzo je prebrisao kamen, spustio tri bijele ruže i zapalio svijeću.

Ali, taj ritual nije trajao dovoljno kratko da bi izbjegao izrugivanje. "Taj je ubijen", prokomentarisao je prolaznik. "I nasmijao se", kaže Vincze sav zaprepašten. On je navikao na ovakve komentare, a poruke mržnje na svojoj Facebook stranici nazvao je "ljubavnim pismima". Ali, nije obeshrabren. "Morate ustati protiv njih", povjerava nam se taj tridesetosmogodišnjak.

No, to nije uvijek jednostavno. Jedan od onih koji najbolje znaju kako je to teško je Felipe Mora-Bermudez, tridesetosmogodišnjak iz Kosta Rike, specijalista za neurogenetiku koji radi u Institutu Max Planck za molekularnu biologiju i genetiku. Kažu da mu se život u Drezdenu dopada, ali isto tako tvrdi da su se neke stvari promijenile u posljednjih godinu dana "pod PEGIDA-om". Uvijek je bila prisutna suptilna forma ksenofobije, ali ljudi se sada "usuđuju govoriti više."

Njegov bliski prijatelj dobio je udarac u glavu u tramvaju prije nekoliko mjeseci, nakon što je napadač primijetio da on govori portugalski. Američkim naučnicima su rekli da ušute i pričaju njemački na utakmici lokalnog fudbalskog kluba Dynamo Dresden, kaže Florian Frisch, glasnogovornik Instituta Max Planck. Jedna poznata japanska biohemičarka želi otići iz Drezdena u Beč jer se boji da joj djeca sama hodaju po ulicama.

Ksenofobija na mjestu gdje živi nekolicina stranaca

Lokalna ekonomija - naročito turizam - se bori s teškim vremenima u ovakvoj atmosferi: Posjetitelji ne dolaze, događaji su otkazani. Prema pisanju lokalnih dnevnih novina "Sächsische Zeitung" Microsoft je otkazao trodnevnu konferenciju na kojoj je ove jeseni trebalo učestvovati 1.600 ljudi. Volkswagen je svoje svjetsko takmičenje za VW automobil s najmanjom potrošnjom uz najveći učinak premjestio iz Drezdena u Berlin kako bi izbjegao da se 53 međunarodna učesnika ne suoče sa simpatizerima PEGIDA-e. Hotelijeri i turistički predstavnici primijetili su pad u rezervacijama kada su u pitanju noćenja ponedjeljcima kada se održavaju demonstracije PEGIDA-e. Međutim, između januara i augusta, broj noćenja sveukupno pao je za 2,6 posto.

"Sve što smo postigli u posljednjih nekoliko godina je uništeno. PEGIDA je urušila naš imidž", kaže gradonačelnik Drezdena Dirk Hilbert za DW. On, njegova žena Koreanka, pjevačica Su Yeon Hilbert i njihov sin nekada su se smiješili s plakata predizborne kampanje na kojima je pisalo: "Kod kuće u Drezdenu." To je bilo prije manje od pola godine, pred izbore u julu. Zašto Drezden? "I mi se to pitamo." I sam on kaže da mu je teško dati odgovor na to pitanje, ili pak rješenje za klonulost koja se nadvila nad gradom. Šta on misli o PEGIDA-i? "Koja vrsta luđaka su oni? Ionako jedva da imamo nekoliko stranaca u ovoj regiji."

Ali, prema riječima eksperta u tom polju, Franka Richtera, direktora Saksonske agencije za civilno obrazovanje, suočavamo se sa "kontinuiranom eskalacijom". PEGIDA je dostigla jedan "stepen radikalizacije, nasilja i odbijanja azila." I, PEGIDA neće u skorije vrijeme nestati. Ipak, on se i dalje nada mogućnosti dijaloga, uprkos tome što nije siguran kako pronaći put za komuniciranje s onima čije je lidere njemački ministar unutrašnjih poslova ocijenio kao "tvrdokorne ekstremiste". Unutrašnji krugovi PEGIDE su nepristupačni.

Ali, Richter se ne prestaje nadati da se do masa koje prisustvuju PEGIDA-nim marševima još može doprijeti. Njegov institut odgovara na pitanja uplašenih građana na sastancima koji se održavaju širom Saksonije. Od njih, kaže Richter, ne smijemo odustati.