Participacija migranata u njemačkoj politici
17. april 2019
Oko 20 miliona ljudi, dakle četvrtina stanovništva Njemačke je migrantskog porijekla. To znači da ili oni sami ili jedan od njihovih roditelja nije rođenjem stekao njemačko državljanstvo. Oko polovina njih, deset miliona, posjeduje njemački pasoš i imaju pravo glasa na izborima. U političkom diskursu je trenutno tema da li bi svi koji ovdje žive smjeli, odnosno trebali, da učestvuju i na izborima.
Fondacija za integraciju i migracije (SVR) istražuje kako stoje stvari sa participacijom ljudi u Njemačkoj. Ovaj nezavisni gremijum redovno izrađuje barometar integracije - po prvi put pak daje uvid u spoznaju o "političkoj samoefikasnosti". Pri tom se tu u osnovi radi o samoprocjenjivanju šta je to na šta se ljudi smiju usuditi u političkom smislu: Razumijete li političke procese? Vjerujete li da političari zastupaju svoje interese? Da li vidite da ste u poziciji da se uključite? U ovim aspektima ljudi migrantskog porijekla sebe procjenjuju lošije od onih koji to nisu. O detaljima studije DW je razgovarao sa Janom Šnajderom, rukovodiocem odijela za istraživanja pri SVR.
Deutsche Welle: Kakva saznanja ne biste prije istraživanja mogli ni pretpostaviti?
Jan Schneider: Nas je iznenadilo koliko jasno možemo uočiti razlike u percepciji samoefikasnosti ljudi migrantskog porijekla i onih koji to nisu. Mi smo pitali ljude o njihovoj samoefikasnosti, koliko dobro razumiju političke sadržaje i koliko aktivno bi mogli uzeti učešća. Tu vidimo interesantne razlike. Na primjer značajno manja je politička samoefikasnot kod ljudi turskog porijekla u poređenju sa drugim etničkim grupama.
Zbog čega je to tako?
Jedan sveobuhvatni faktor je obrazovanje. Onaj ko je završio srednju školu ili možda studirao ima mnogo veću percepciju njene ili njegove političke samoefikasnosti, nego ljudi koji su, na primjer, završili samo osnovnu školu ili uopšte nisu završili školu. To objašnjava mnoge razlike kod ljudi turskog porijekla.
...zbog toga što među ljudima turskog porijekla još uvijek ima mnogo nekadašnjih gastarbajtera.
Tačno. Takođe i zbog toga što i u drugoj generaciji imamo manje onih kojih se školuju. Ako uzmete ove statističke nalaze, upravo nivo obrazovanja objašnjava razlike.
Jedna grupa, kod koje je, nezavisno od porijekla, uočen manjak političke samoefikasnosti su žene. Zbog čega?
U oblasti politike postoje takozvane rodne barijere. Mogu to biti kulturološke razlike, kao i stereotipi da je politika "muška stvar". Tu može da se radi o jasnoj diskriminaciji. Žene su uvijek u učešću u politici imale strukturalne nedostatke. A to se pokazuje i kod najvećeg dijela grupa stranog porijekla.
U studiji ste pitali i o stavu ljudi o tome koliko su političari bliski tzv. običnim ljudima. Tu su ljudi stranog porijekla pokazali u pravilu pozitivniju sliku nego autohtoni Nijemci, posebno oni koji od skora žive u Njemačkoj. Zašto?
To se može objasniti tako da među onima koji su u posljednjih deset godina došli u Njemačku ima mnogo ljudi koji potiču iz zemalja u kojima generalno nije dobro stanje po pitanju demokratije. I oni vjeruju da je ovdje bolje. Tako se tu dobija bonus i povjerenje u politički sistem i njegove aktere. Istovremeno je to poruka i politici: ne smijemo dozvoliti da se sa dužim boravkom raširi skepsa.
Kako politika može da iskoristi ovu pozitivnu sliku?
Moglo bi biti važno pojačano angažovanje oko izbjeglica pridošlih posljednjih godina i iskoristi efekat "medenog mjeseca". Važno je da ne dođe do razočaranja već da se taj stav pozitivno iskoristi.
Kako je pokazala Vaša studija, ljudi migrantskog porijekla su se do sada osjećali manje sposobnim da se angažuju politički. Koji akteri bi to mogli promijeniti i koje mjere bi trebalo primijeniti?
Jedna od naših najvažnijh preporuka je da se ne posreduje samo na klasičan način političko znanje putem publikacija i različitih događaja, već da se politički procesi učine prepoznatljivijim i da se možda i sami mogu uključiti u iste.
Nešto kao direktno učešće građana....
Tu se može pokazati mladima, učenicama i učenicima da mogu da djeluju direktnim učešćem i da se politički interesi i politički angažman nekako isplati i da pričinjava zadovoljstvo.