Oružje za Ukrajinu?

Zašto se raspravlja o isporukama oružja Ukrajini?

Ukrajinska armija je u defanzivi. Od sporazuma u Minsku, kojim je dogovoreno primirje, separatisti su osvojili na stotine kvadratnih kilometara teritorije. Između ostalog, osvojili su i aerodrom u Donjecku. U strateški važnom mestu Debaljcevo separatisti su okružili hiljade ukrajinskih vojnika. U tom gradiću se nalazi željeznički čvor koji povezuje pobunjeničke centre Donjeck i Lugansk. Težak položaj ukrajinskih snaga doveo je do razmišljanja na Zapadu o jačanju ukrajinske armije.

Zašto je Ukrajinska armija slaba?

Jedan od razloga je struktura ove vojske. Štefan Majster, stručnjak za Ukrajinu Njemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP) ovako opisuje problem: „Armija je slaba institucija – kao i sve institucije u Ukrajini“. Vojska nema dovoljno finansijskih sredstava i nije decenijama modernizovana. Vojnici imaju lošu obuku. Uz to postoji problem motivacije, jer vojnici osjećaju inferiornost, a i loše su plaćeni. Ovi problem su posebno izraženi kod novih regruta koji su u vojsci na osnovu opšte mobilizacije.

Međutim, ni oficiri nisu dorasli zadacima, smatra Kiril Savin, direktor kijevske kancelarije Fondacije „Hajnrih Bel“. On konstatuje:„Nema dovoljno iskusnih oficira koji poznaju ovaj novi način ratovanja, koji bi mislili dinamično, umjesto da planiraju statično kao u prošlom vijeku“. Posljedica je „haos u menadžmentu“, komandni lanac funkcioniše samo uslovno.

Šta je sa naoružanjem?

Oprema i naoružanje su uglavnom zastarjeli, veliki dio potiče iz vremena Sovjetskog saveza koji se raspao 1991. „Uopšte ne postoji moderno oružje“, kaže Kiril Savin. Ukrajina trenutno ulaže mnogo novca u modernizaciju tenkova, za tako nešto dugo nije bilo sredstava. Raketni sistemi su dijelom iz sedamdesetih godina prošlog vijeka. Prema izvještajima sa fronta, 70 odsto protivoklopnog oružja je zakazalo. Komunikacija se obavlja mobilnim telefonima i starim uređajima, koje separatisti lako prisluškuju.

Separatisti navodno raspolažu daleko modernijom vojnom opremom. Zapad je uvjeren da im Rusija pomaže. A Moskva je svoju armiju od 2008. sistematski modernizovala, kaže Štefan Majer i dodaje: „Ovdje su se vojno sukobila dva potpuno različita svijeta“. To mišljenje ne dijele svi stručnjaci. Simon Vezeman sa stokholmskog Instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) smatra da je ukrajinska vojska nadmoćna jer posjeduje avijaciju, bolje je opremljena i raspolaže sa više teškog naoružanja. U arsenalu separatista nema „ničega što ne bi imala i ukrajinska strana“.

Šta je potrebno Ukrajinskoj armiji?

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko zahtijeva od članica Sjevernoatlanskog vojnog saveza (NATO) „moderno naoružanje za zaštitu i odbranu od agresora“. Šta je pri tome tačno mislio, nije poznato. Javno se za sada govori samo o opremi koja „nije smrtonosna“. Međutim, ta oprema se već zvanično isporučuje. Ukrajina je od Sjedinjenih Američkih Država dobila zaštitna odjela, oklopna vozila, uređaje za noćno izviđanje kao i radare. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Pavel Klimkin naglašava da su Ukrajini potrebni visoko razvijena sredstva za „moderno ratovanje“. On je tom prilikom naveo uređaje za radio vezu koji se ne mogu prisluškivati, uređaje za ometanje protivničke komunikacije, izviđačke bespilotne letilice, radare za lokalizaciju neprijateljske artiljerije.

Prema izvještaju američkog trusta mozgova Atlantic Council , koji se zalaže za isporuku oružja i vojne opreme Ukrajini, potrebno je, osim navedenog, isporučiti i medicinsku opremu, kao i dodatna oklopna vozila. Osim toga, u izvještaju se američkoj vladi preporučuje da isporuči „defanzivno oružje“, posebno lako protivoklopno oružje pošto je, prema navodima iz izvještaja, Rusija u istočnu Ukrajinu poslala brojne tenkove i oklopna vozila. Štefan Majster smatra da su potrebe ukrajinske armije daleko veće: „Skoro da nedostaje sve u svim sferama oružanih sistema“, kaže on.

Ko zagovara isporuku?

U Sjedinjenim Američkim Državama su u javnosti sve prisutniji oni koji zagovaraju isporuku oružja Kijevu. Uticajni senator Džon Mekejn najpoznatiji je među njima. Još nije jasno kako će Vlada odlučiti. Zamjenik predsjednika Džo Bajden izjasnio se protiv isporuke američkog oružja, dok je budući ministar odbrane Ešton Karter rekao da „veoma teži stavu“ da se Ukrajini isporuči oružje. Američki predsjednik Obama je još uvijek suzdržan, označavajući isporuku oružja kao „jednu opciju“. I u Evropi kurs njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je izričito protiv isporuke oružja, ni izdaleka ne slijede svi. Recimo, Litvanija i Poljska ne isključuju isporuke oružja.

Da li bi se poslije isporuke oružja promijenio odnos snaga?

Uprkos glasnim najavama Ukrajinskog predsjednika Porošenka da će vojnim sredstvima vratiti Donbas, najveći broj analitičara smatra da Ukrajina ne može steći vojnu premoć. Čak je i ukrajinski ministar Klimkin rekao: „Ne možemo pobijediti u ratu protiv Rusije, radi se samo o tome da ne pretrpimo poraz“. Čak i u izvještaju američkog trusta mozgova stoji da treba pojačati preventivno zastrašivanje u Ukrajini kako bi se „ za Rusiju povećali rizik i troškovi nove ofanzive“. Štefan Majer, stručnjak Njemačkog društva za spoljnu politiku, zaključuje: „U ovom ratu se ne može pobijediti, rat se samo može produžiti“.