Dan bijelih traka

Na područiju prijedorske regije u utorak (31.5.) se obilježava Dan bijelih traka, dan kada je nesrpskom stanovništvu prije 24 godine rečeno da na vidna mjesta istaknu bijele trake, a na kuće bijele čaršafe. To je, po mnogima, bio uvod u ono što će se dešavati u narednim godinama na teritoriji opštine Prijedor kada je riječ o hapšenjima, zarobljeništvu, odvođenju u logore, ubistvima.

Sudbin Musić iz Prijedora, preživio je logor Trnopolje. Njegov otac nije. Kaže takođe da se stvara pogrešna slika o tome da je sve počelo na ovaj dan.

„Bojim se da bijela traka ne postane Facebook event“

“U nekim presudama se navodi da je do tog datuma u Prijedoru ubijeno preko 800 ljudi. Zato je opasno da se na taj način relativizuju stvari. Iako se Dan bijelih traka obilježava godinama, ne mijenja se ništa, povratnicima je sve teže i ja ne vidim da to vodi igdje osim na početak, a to je kultivisanje tuge i traume bez efekata na našu stvarnost i realnost. Ja se upravo bojim da bijela traka ne postane neki Facebook event ili nešto slično. Jer prošle godine smo imali najmanje Prijedorčana na ovom obilježavanju”, kaže Musić.

Isticanjem bijelih traka na rukavima i mirnom šetnjom u više gradova u BiH biće obilježen Dan bijelih traka. Udruženje za društvena istraživanja obilježiće Dan bijelih traka i u Brčkom .

“Podsjetićemo javnost na zločin koji se dešavao na području opštine Prijedor. Obilježavamo ovaj dan jer građani Brčkog o ovom ne znaju ništa, nisu dovoljno upoznati. Zbog toga ćemo simboličnim stavljanjem bijelih traka na ruku građana, koji to budu htjeli, obilježiti taj dan”, kaže Edvin Čudić, Udruženje za društvene komunikacije.

Nema spomen obilježja

Ipak, nakon toliko godina porodice stradalih prijedorske regije žale se da nemaju adekvatno spomen obilježje. Prije nekoliko godina upućen je zvanični zahtjev prijedorskim vlastima, ali do danas nema odgovora. Peticiju su predali prije dvije godine, međutim skupština grada Prijedora nikada se nije izjasnila o tome.

“Zadnje dvije godine mi se borimo za spomenik ubijena 102 djeteta. Ove godine simbolično ćemo napraviti spomenik i pokazati vlastima da je to jedna lekcija iz humanosti i da pružimo ovim činom nadu roditeljima ubijene djece koji i danas traže njihove posmrtne ostatke”, kaže Dražena Lepir iz udruženja “Jer me se tiče” koje je pokrenulo inicijativu za obilježavanje ovog dana, podsjećajući da su 2012. godine gradske vlasti zabranile okupljanje u Prijedoru na današnji dan. “I tada je počela inicijativa "Jer me se tiče" i četiri godine se okupljamo. Ove godine imamo i dodatni razlog, a to je da odgovorni u Kozarskom vjesniku, gradskim dnevnim novinama, nisu dozvolili objavljivanje pomena za ubijenu djecu Prijedora”, kaže Dražena Lepir.

Pavić: “Ne dajem izjave povodom toga”

Dok se čeka odluka gradske skupštine, koja jedina može da odbije ili da prihvati zahtjev za izgradnjom spomenika, gradonačelnik Prijedora, Marko Pavić, ranije je rekao da generalno nije protiv izgradnje obilježja, ali da o tome jedino može da odluči gradska skupština. Ipak, na naše pitanje da prokomentariše zašto je inicijativa još na čekanju, Pavić kaže da ne želi da govori o tome: “Ne dajem izjave povodom toga, ko se tako nepošteno odnosi prema djeci i prema gradu… ne dajem izjave”.

Kolumnista magazina “Buka”, novinar Dragan Bursać, kaže da je sramota grada Prijedora i njegovog rukovodstva zbog čega još nema spomenika za poginule. Na sceni je kaže neka vrsta prećutnog zaborava zbog činjenice da ni neki od roditelja te djece više nisu živi: “Grad Prjedor ćuti. Ako pogledate većinu oficijelnih medija u RS i oni većinom ćute, to je gotovo nevidljiv događaj. A to je upravo jedna od najvećih sramota i čelnih ljudi grada Prijedora ali i Republike Srpske”.

Gradska organizacija porodica poginulih Prijedor obilježila je jučer 24 godine od dana odbrane grada. Dan kasnije u istom gradu, na istom mjestu obilježava se Dan bijelih traka kada je ubijeno 3.176 civila među kojima i 102 djeteta. Oko 30 hiljada ljudi sa ovih prostora bilo je zarobljeno u logorima u okolini Prijedora tokom proteklog rata.