Sjećanje na „obilježene“

Simbolika bijelih traka dolazi od 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko ruke. Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i bosanskih Hrvata sa teritorije općine Prijedor.

Dan bijelih traka je danas je pored Sarajeva i Tuzle obilježen i u Banjaluci. Jedan od učesnika ove akcije Srđan Šušnjica izjavio je za agenciju Fena da su ovu akciju upriličili u Banjoj Luci povodom 31.maja 1992.godine kada su „vlasti RS-a naredile nesrpskom stanovništvu tadašnje općine Prijedor da bijelim trakama obilježe svoje kuće i domove i tijela, kao jednu vrstu formalizacije etnofašizma koji se tada dešavao“.

„Ovo je akcija običnih građana kojom se želi vratiti dignitet i dostojanstvo žrtvi, ime i prezime, a ne njeno nacionalno opredjeljenje“, izjavio je Šušnjica. On je dodao da sva svjedočenja koja su dostupna u Haškom tribunalu i u ozbiljnim istraživačkim radovima demantuju ignoranciju koju građani Banje Luke ispoljavaju, a što je na jedan način bio slučaj i danas.

“Jer me se tiče”

Ovogodišnje obilježavanje Dana bijelih traka posebno je fokusirano na obilježavanje uspomene na 102 djece, ubijene u etničkom čišćenju Prijedora. Emir Hodžić, aktivista inicijative “Jer me se tiče” i jedan od inicijatora Dana bijelih traka izjavio je za Klix.ba da je „to simboličan memorijal u odsustvu jer ne postoji memorijal ubijenoj djeci Prijedora.

U inicijativi „Jer me se tiče“ navode da je gradskim vlastima u Prijedoru podnijet zahtjev da se podigne spomenik za 102 ubijene djece. Peticija za izgradnju spomenika je predana prošle godine, međutim, Gradska skupština u Prijedoru se nije izjasnila o tome. „Bijele trake nisu samo simbol sjećanja na progon, nego i znak trajne borbe protiv fašizma i diskriminacije na osnovu drugačijeg identiteta, te poricanja zločina", kažu u inicijativi "Jer me se tiče".

Dan bijelih traka pokrenut je iz Prijedora, a za cilj ima borbu za prava civilnih žrtava na sjećanje, komemoracije i memorijale tamo gdje im se to zabranjuje, na osnovu etničke pripadnosti.

Ubijeno i nestalo više od 3.000 Prijedorčana

Prema evidenciji Udruženja „Izvor“ tokom rata je ubijeno i nestalo 3.176 Prijedorčana, uglavnom civila, u najvećem broju Bošnjaka, a na spisak su uvršteni i Hrvati, Romi, Albanci i Srbi. Među žrtvama je 258 žena i 102 djece. Trećina je ubijena u logorima Omarska (458), Keraterm (372), dok "Izvor" za logor Trnopolje nema precizne podatke. Sa žrtvama na Korićanskim stijenama, u pitanju je oko 250 žrtava. Druge dvije trećine ubijene su izvan logora.

Prethodnu godinu u Prijedoru ovaj dan je obilježen i ekshumacijom masovne grobnice Tomašica, jedne od najvećih masovnih grobnica u BiH. Nakon završene ekshumacije, lokalitet bi trebao da bude vraćen u prvobitno stanje, ali to još uvijek nije učinjeno.

Također, postoje indicije da se u blizini Tomašice nalazi još jedna masovna grobnica. Lokalitet Jakarine Kose već je trebao biti istražen, ali zbog nedostatka državnih tužilaca i finansijskih sredstava, do toga još uvijek nije došlo.

Presude

Za zločine u Prijedoru, te u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, pred pravosuđem ICTY-a na zatvorsku kaznu za ratne zločine u Haagu osuđeni su: Milomir Stakić (40 godina), Radoslav Brđanin (32 godine), Zoran Žigić (25 godina), Mlađo Radić (20 godina), Duško Tadić (20 godina) i Duško Sikirica (15 godina)

Za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u općini Prijedor pred pravosuđem BiH na zatvorsku kaznu osuđene su sljedeće osobe: Drago Radaković, Draško Krndija, Željko Bulatović,Siniša Teodorović, Radoslav Knežević, Zoran Gajić i Ismet Žerić. Riječ je o zatvorskim kaznama od sedam do 20 godina. Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio je presudu kojom su Goran Nišević i Milenko Berić osuđeni na po šest godina zatvora za zločine počinjene na području opštine Prijedor.