Obamina ostavština

Samo rijetki predsjednici SAD-a su proveli dva puna mandata u Bijeloj kući. Onaj ko je imao tu mogućnost time dobija i šansu da u posljednoj godini predsjedničkog mandata održi tradicionalni govor o stanju nacije pred oba doma Kongresa i pri tome potpuno svjesno podvuče bilans. U posljednjih 50 godina to je pošlo za rukom samo Ronaldu Reganu, Billu Clintonu i Georgu W. Bushu - i sada Baracku Obami. Baš kao i njegovi prethodnici i predsjednik Obama će svoj posljednji govor naciji ovog utorka iskoristiti kako bi reklamirao svoje vlastito mjesto u američkoj istoriji.

U video poruci objavljenoj prošle sedmice uoči predstojećeg govora o stanju nacije predsjednik je i sam već najavio da se u svom posljednjem velikom govoru neće, kako je tradicionalno uobičajeno, baviti političkom agendom za narednu godinu, već da će govoriti u mnogo širem kontekstu.

Osvrt na predsjednički mandat

"Obama će se sigurno izjasniti i o određenim političkim područjima, ali samo onoliko koliko mu pomažu da potvrdi svoju "predsjedničku veličinu", dakle onoliko koliko mu pomažu da sebe predstavi kao povijesno važnog predsjednika", kaže Jennifer Mercieca, ekspertkinja za političku retoriku na Univerzitetu A&M u Teksasu.

U svom govoru će Obama možda opisati svojim sugrađanima koliko je bila teška situacija na početku njegovog predsjedničkog mandata i koliko je poboljšana tokom njegovog predsjednikovanja. U konačnici osnovno obilježje predsjednika koji su priznati kao "veliki" ili povijesno važni, poput Georga Washingtona, Abrachama Lincolna ili Franklina D. Roosvelta je to da su uspješno vodili SAD kroz teška vremena.

A činjenica je da Obama nakon sedam godina provedenih na dužnosti predsjednika može svakako reklamirati svoje uspjehe. "On je izveo Ameriku iz duboke recesije, dogovorio reformu zdravstvenog sistema, reformirao Wall Street", naglašava Iwan Morgan, profesor američkih studija na Univerzitetu College u Londonu. Morgan kaže da se Obama, kada je riječ o vanjskopolitičkim pitanjima, može pozvati na Sporazum o atomskom razoružanju sa Iranom, na okončanje političke blokade sa Kubom i na Sporazum o klimi iz Pariza.

Unutarnja i vanjska sigurnost

Ali da bi sebe koliko je moguće još predstavio kao predsjednika koji u posljednjoj godini svog mandata još može djelovati, umjesto da bude "Lame Duck", dakle manje ili više nemoćan političar na kraju karijere, Barack Obama će u najmanju ruku na dnevni red svoje političke agende staviti jednu aktuelnu temu: unutarnju i vanjsku sigurnost SAD-a.

"On bi mogao reći da postoje dva problema koja prijete sigurnosti Amerike", kaže Iwan Morgan. "Kod kuće je to jednostavna mogućnost nabavke oružja za ljude koji ga ne bi trebali posjedovati. A iz vana je to prijetnja od strane IS-a."

On će se u najmanju ruku kada je riječ o prvoj temi - pooštravanju američkog zakona o oružju - u svom govoru vjerojatno njome iscrpno baviti i od nje napraviti centralnu temu u posljednjoj godini svog predsjedničkog mandata. On je već ranije ovu temu gurao u prvi plan i to u svom emocionalnom govoru, potom na Town-Hall-Meetingu sa CNN-om i u jednom članku objavljenom u New York Timesu.

Most za Clintonovu

Fokusom na zakon o oružju u SAD-u Obama jednim udarcem rješava više stvari. Ima konrektnu političku temu na kojoj može raditi bez da bude obavezan postići uspjeh jer moć američkog lobija industrije oružja je u međuvremenu opće poznata.

Borba protiv National Rifle Association (NRA) Obami u posljednoj godini predsjedničkog mandata garantira i dalje pažnju građana i medija. Jer teško da je i u jednoj drugoj temi zemlja toliko podijeljena kao kada je riječ o oružju.

I u konačnici Obama borbom za strožiji zakon o naoružanju gradi važan tematski most svojoj mogućnoj nasljednici - Hillary Clinton. Ona je njegovu inicijativu pohvalila i naglasila da naredni predsjednik mora nastaviti taj put.